Vrhovca se smatra pretečom ilirskog pokreta.  Bio je istinski borac za nezavisnost i ujedinjenje hrvatskih zemalja te jedan od najvećih dobrotvora u hrvatskoj povijesti, piše povijest.hr.

Mladi Maksimilijan napustio je vojničku karijeru da bi se posvetio filozofiji i teologiji, a nakon studija u Beču i Bologni postaje vicerektorom, te rektorom sjemeništa u Zagrebu i profesorom dogmatike na zagrebačkoj Akademiji.

Godine 1787. car Josip II. imenovao ga je zagrebačkim biskupom te od tada počinje njegov rad na političkom i kulturnom ujedinjenju hrvatskih zemalja. Nakon što je 1797. Dalmacija pripala Habsburškoj Monarhiji pokrenuo je akciju za njezino sjedinjenje s Hrvatskom, prikupljajući u tu svrhu dokumente iz arhiva bečke Dvorske kancelarije. Spriječio je pokušaj uvođenja mađarskog jezika u hrvatsku javnu upravu ističući u Gornjem domu ugarsko-hrvatskog sabora potrebu uvođenja ilirskoga jezika u upravu.

Godine 1809. postaje banski namjesnik, a a nakon ulaska Hrvatske u sastav Ilirskih pokrajina organizirao je otpor francuskoj vlasti. Nakon Napoleonova sloma, posvetio se borbi za sjedinjenje hrvatskih krajeva južno od Save, koji su bili u sastavu Kraljevine Ilirije.

Maksimilijan Vrhovac ostao je zapamćen i po svom prosvjetno-kulturnom i gospodarskom djelatnošću. Zauzimao se za razvoj jedinstvenoga ilirskog jezika i pravopisa, koji bi zamijenio latinski jezik, koji je propagirao tiskanjem kalendara i proglasa. Skupljao je stare knjige i rukopise te stvorio bogatu knjižnicu koja je bila preteča današnje Nacionalne i sveučilišne knjižnice. U tu svrhu pozvao je svećenstvo svoje dijeceze da skupljaju narodno blago.

Potaknuo je osnivanje udruženja za regulaciju rijeke Kupe, surađivao je prilikom izgradnje Lujzinske ceste, a kupnjom i dogradnjom Stubičkih Toplica pridonio je razvoju mjesta i lječilišta.

Jedna od najpoznatijih Vrhovčevih inicijativa bila je uređenje zagrebačkoga parka, koji je po njem nazvan Maksimir (započeto 1787.). Uoči smrti izgradio je sirotište za nezbrinutu djecu, a oporučno je ostavio novac za uređenje Zagreba.

Maksimilijan Vrhovac preminuo je u Zagrebu 1827. godine.