"Normandija je pomalo povučena, ali iznimno lijepa pokrajina koja izlazi na obale La Manchea, neki će reći romantična; pokrajina koju zaista treba otkriti."
Normandiju, povijesnu pokrajinu u Francuskoj koja izlazi na obale La Manchea, predstavio nam je u emisiji Put pod noge HKR-a doc. dr. Tomislav Kovač, pročelnik Katedre fundamentalne teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, pokretač i organizator studijskih putovanja kršćanskim Parizom. Pričom nas je proveo i nekim od najznačajnijih normandijskih mjesta. Prošetali smo Rouenom, povijesno gledano glavnim gradom Normandije, ali i drugim zanimljivim mjestima; čuli priču o Seini, glasovitoj benediktinskoj opatiji Mont-Saint-Michel, klisovima Etretat, impresionistima, normandijskim svecima i poznatom događaju iskrcavanja u Normandiji.
Povijesne prilike do dolaska Normana
“Ovaj je prostor u prošlosti bio naseljen Keltima, pa Galima, zatim Rimljanima od 1. st. pr. Kr.”, rekao nam je uvodno doc. dr. Kovač. “Kristijanizacija toga područja počela je u 4. st., a od 7. st. Normandija je gotovo sva kršćanska. Sigurno je, međutim, da Normandiju povijesno najviše obilježava dolazak Normana tj. Vikinga, naroda koji dolaze uglavnom iz skandinavskih zemalja, prije svega Norveške. Viking znači ‘onaj koji luta i koji pobjegne’, tako da se obično prevodi kao ‘gusar’. Vikinzi su bili trgovci, ali i osvajači i gusari koji su imali veliki elan u 9. i 10. st. kada osvajaju sjever Francuske. Tada su nazvani Northmanni (‘ljudi sa sjevera’) i tako je Normandija dobila ime. Vrlo važan lik na tim prostorima je normanski vojvoda Vilim Osvajač iz 11. st koji je postao engleski kralj te su gotovo 150 godina Normandija i Engleska činile jedno kraljevstvo. Danas je Normandija pomalo povučena, ali iznimno lijepa pokrajina koja izlazi na obale La Manchea, neki će reći romantična; to je pretežno seosko područje na jugu, gospodarsko na sjeveru, pokrajina koju zaista treba otkriti.”
Gornja Normandija
Na stotinjak kilometara od Pariza smjestila se šarolika Normandija koju u prvom dijelu oslikava krivudavi plov rijeke Seine, iznimno važne za Gornju Normandiju. Putujući Seineom vidi se raznolikost krajolika, osobito šumovitih predjela, ali i pitoresknih gradova koji su na njoj izrasli.
Doc. dr. Tomislav Kovač izdvojio je grad Étretat, malo ribarsko mjesto koje su Vikinzi otkrili u 9. st. Iznimno povučen, gotovo usred ničega, Étretat se nalazi između dvaju klifova visokih 70 m. Grad ima važno značenje od 19. st. kada su razvojem prijevoza pariški umjetnici i ljudi iz svijeta kulture dolazili tražiti odmor preko Seine u povučenim krajevima Normandije. Tada je Étretat otkriven kao čarobno mjesto koje su posebno voljeli slikati impresionisti.
U Gornjoj Normandiji smjestio se i grad Le Havre, nastavlja doc. Kovač. Osnovan je u 16. st., a samo ime znači ‘utočište’, ‘sigurno mjesto’, indirektno ‘luka za brodove’; Le Havre je, naime, nakon Marseillea najveća industrijska luka u Francuskoj. Iako je jako nastradao u Drugom svjetskom ratu, grad je gotovo iznova izgrađen, uvelike korištenjem pijeska i stare cigle iz ruševina kako bi stari materijali bili utkani u grad i tradicija ostala i dalje prisutna. Kažu da je prva slika po kojoj je impresionizam dobio naziv naslikana baš u Le Havreu. Claude Monet, otac impresionizma, naslikao je luku i izlazeće sunce nazvavši je ‘Impresija, izlazak sunca’.
“Rouen, povijesno gledano glavni grad Normandije i jedan od glavnih gradova Francuske, bio je iznimno važan već u rimsko doba”, nastavlja naš gost. “Uz grad Lyon bio je drugi glavni grad rimske provincije u tadašnjoj Galiji i jedan od najrazvijenijih gradova u srednjem vijeku. Također opustošen u 9. st. u napadu Vikinga, kratko vrijeme bio je pod opsadom Engleza za vrijeme Ivane Orleanske, a kasnije se nastavio razvijati.” Rijeka Seine i ovom gradu daje poseban pečat, a njegovo središte odiše starinom, gotikom, renesansom, čarobnim malim ulicama i srednjovjekovnim zgradama od stare opeke i drvenih greda prema rajnskoj arhitekturi koja je prisutna i u ovom dijelu Europe.
Donja Normandija
Svetom Mihaelu, najštovanijem svecu Normandije, u Donjoj Normandiji posvećena je vjerojatno najpoznatija opatija na svijetu, Mont-Saint-Michel. “Ideja za opatiju je nastala u 8. st., ali je gradnja počela u 11. st.”, navodi doc. Kovač. “Sv. Aubert, biskup grada Avranchesa blizu toga mjesta imao je viđenje sv. Mihaela i viziju da na jednom brežuljku uz more podigne crkvu. Nakon što je s kanonicima otišao u Italiju tražiti sredstva za gradnju crkve, po povratku je brežuljak postao otok. Na tom je mjestu od 11. do 16. st. građena ova benediktinska opatija visoka 70 metara, dok je vrh crkve sv. Mihaela visok oko 130 m, s predivnim pogledom na more i normandijske otoke, u gotičkom stilu. To je pravi labirint hodnika i prostorija za molitvu, a zanimljivo je da ju nitko nije uspio osvojiti, niti Englezi u Stogodišnjem ratu. Međutim, većim je dijelom opustošena za vrijeme Francuske revolucije kada su benediktinci od tamo otjerani te je opatija dugo ostala pusta. Danas u noj živi jedna mala redovnička zajednica te je veliko turističko odredište. Mont-Saint-Michel je simbol i ponos Normandije te jedan od najvećih arhitektonskih bisera čovječanstva, ‘čudo zapada’ kako su ga nazvali, jer je sva umješnost gotike ugrađena u njegovu gradnju.”
Honfleur je još jedno čarobno mjesto Donje Normandije, izdvaja naš gost, u kojemu su također boravili impresionisti te je do danas u njemu ostala tradicija slikarstva.
Glavno mjesto Donje Normandije je grad Caen, razvijen zahvaljujući Vilimu Osvajaču koji je tu prebacio svoje prijestolje sagradivši u 11. st. jednu od tada najvećih tvrđava u Europi koja je ostala očuvana do danas.
Gradić Bayeux čija biskupija datira iz 4. st. između ostaloga je poznat po tapiseriji kraljice Matilde, supruge kralja Vilima koja na 70 metara dužine i 50 cm širine prikazuje normansko osvajanje Engleske. Vrsne žene u deset godina utkale su na njoj nekoliko stotina ljudi, životinja, brodova, nošnji i oklopa. Tapiserija iz Bayeuxa vrlo je dobro očuvana te je veliki kuriozitet Donje Normandije.
Na 90 km od Pariza uz rijeku Seineu smjestio se grad Giverny, osobito poznat jer je tu kupio kuću Claude Monet u kojoj je živio do smrti te je tu i pokopan. Poznati su i vrtovi Claudea Moneta u kojima su nastale mnoge njegove slike. Giverny je oaza mira prelijepih boja, pravo mjesto za započeti ili još bolje završiti putovanje, zaključuje doc. dr. Tomislav Kovač, uz poznatu misao da se Monetove slike mogu uistinu razumjeti tek kad se dođe u Giverny.
Cijelu emisiju Put pod noge poslušajte ovdje: