Poslije pobjedničkih akcija „Bljesak“ i „Oluja“ hrvatsko Podunavlje i dalje je ostalo pod srpskom okupacijom. Kako bi se izbjegle daljnje žrtve, Hrvatska je pošla putem mirne reintegracije.
U suradnji hrvatske Vlade i prijelazne uprave UNTAES-a pod zapovjedništvom Jacquesa Kleina prvih šezdeset i šest protjeranih obitelji iz Vukovarsko-srijemske županije dobilo je potvrde s planom povratka. Na osnovi toga, kako navodi TV Kalendar, 9. srpnja 1997. sedam se obitelji vratilo na prostor Iloka, što je bio simboličan početak mirne reintegracije.
Hrvatski egzodus iz najistočnijih dijelova Slavonije počeo je još u listopadu 1991. godine. Početkom jeseni jugovojska je iz Vojvodine rasporedila svoje snage i na hrvatsku stranu Dunava. Uskoro se Ilok našao u potpunom okruženju. Tada se dogodila neviđena akcija “čišćenja” nesrpskog stanovništva. JNA je 17. listopada ultimativno zatražila da se grad mora napustiti do 16 sati. Oko deset tisuća ljudi prisiljeno je napustiti svoje domove.
Duga kolona automobila, traktora i kamiona uputila se pod navodnom zaštitom JNA preko Šida autoputom na slobodno hrvatsko područje. Pretresanje ljudi i maltretiranje vojne policije posvuda su bili uobičajeni prizor. Progonstvo Iločana trajalo je sedam godina. Naime, nakon simboličkog povratka prvih obitelji pregovori za punu reintegraciju u sustav Republike Hrvatske nastavili su se još gotovo godinu dana. Tek kad je 1998. uspostavljena hrvatska vlast na prostoru Podunavlja, protjerano stanovništvo počelo se masovnije vraćati u svoje domove.
Borna Marinić
Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.