Dario Markas, glavni urednik portala Večernjeg lista posljednji je od većih medija uveo naplatu medijskog sadržaja. “Došli smo u poziciju kada je došlo vrijeme za naplatu sadržaja iako smo mi s naplatom započeli prije nekoliko godina, tamo 2012. prvi puta počeli. Mislim da je sada nastupilo vrijeme za to i sada više nema povlačenja. Tada u Hrvatskoj nije bilo mogućnosti naplate iz mjeseca u mjesec, nisu bile toliko jake društvene mreže. Sad možemo koristiti čitav niz kanala za promociju. U ovih sedam dana ugodno sam iznenađen reakcijom brojem odaziva pretplatnika. Ljudi su kroz ove godine ipak naučili da treba plaćati sadržaj koji koriste na internetu. Prije svega, odgajamo hrvatske čitatelje koji su godinama mislili da sve mora i treba biti besplatno, prije svega kvalitetan sadržaj. Taj kvalitetan sadržaj treba platiti”, istaknuo je Markas.

Dario Markas, urednik portala Večernjeg lista

Često se među publikom čuje da imaju percepciju da se tekstovi iz novina samo stave na web. Što je novo i drugačije u novom sadržaju koji kane ponuditi kroz portal Večernjeg lista?

“Ipak je to drugačije. Nikada nije bilo samo stavljanje iz novina sadržaja na web. Ako želimo prodavati premium sadržaj ne možemo stavljati na web samo sadržaj iz novina, iako nama u Večernjem listu to i jest veliki adut i nije nas bilo nimalo strah jer imamo super cijenjenu subotu sa Obzorom i nedjelju koja je bila veliki hit kada je izašla u novom formatu sa novim autorima. Zbog toga dobivamo pohvale sa svih strana. Imamo čitav niz sektorskih novinara i imamo prostora da proizvodimo kvalitetan sadržaj za novinu i dodatno, za web. Dokumentarci su samo dio onoga što ćemo pripremati za naš premium. Imati sektorske novinare jest prednost i ljudi koji godinama prate svoj sektor treba platiti jer imaju sigurno dokazanu pravu analizu i u tome je vrijednost”, zaključio je Markas.

Ivona Čulo sa Sveučilišta Sjever

“Mislim da sve što je na tržištu ima i neku cijenu. Sadržaj plasiramo u medije koji bi, ako krenemo od temelja novinarstva, trebao biti analitičan, provjeren i točan. U ovih desetak godina promijenilo se to da je nastala poplava fake newsa, portala koji nastaju brzo i plasiraju svakakve vijesti i sve je to besplatno. Dakle, mi smo od interneta koji je nastao prije dvadesetak godina i nismo znali što ćemo s njim, doveli do toga da smo dobili medij koji je apsolutno dominantan na tržištu, koga konzumiraju svi, ali bez selekcije. Mi smo tržište koje je puno manje, dogodila se kriza i da je mnogo manje ljudi u medijima i da je naš sadržaj u jednom trenutku postao upitan.

Moralo se u jednom trenutku presjeći i omogućiti dobar i kvalitetan sadržaj koji će nešto i stajati.

Stvar je evolucije novinarstva kao takvoga da uz kvalitetu treba biti i naplate. Studenti kojima ja predajem rekli su da čitaju sadržaj koji nas zanima, gdje god se on nalazio. Dakle, moji studenti to žele”, zaključila je Čulo.

Ivona Čulo

Mate Mijić rekao je da čitatelji nisu navikli sebe vidjeti kao ulagače u medije. “Naši građani nisu navikli staviti sebe kao ulagača na tržištu jer to i jest ulaganje u medije. Medijski karakter je dvojak. Prvo, to su javne institucije, javnog informiranja, a s druge strane to su korporacije koje moraju funkcionirati po tržišnim principima. Jer, ako mi kao čitatelji i gledatelji ne plaćamo taj sadržaj, mediji u tom poslovnom smislu, ovise o oglašivačima i nažalost, sve više o politici. Što manje je ulog čitatelja u funkcioniranja medija to je sve veći njihov utjecaj. Zbog toga možemo govoriti o svojevrsnoj autocenzuri možemo razgovarati zato što kada vi egzistencijalno ovisite o priljevu novca nekog drugog, a ne od svojih čitatelja, onda i svoj sadržaj i politiku prilagođavate nekom drugom. Ljudi u ovom premium sadržaju ne plaćaju postojeće, već plaćaju ono što tek dolazi, odnosno pokazuju spremnost da su neki novac, ne veliki, uložiti u medijsko tržište. Tek onda će nastati prava konkurencija između medija. Zato će se vaš omiljeni medij itekako boriti da svoj sadržaj prilagodi vama. To je ključno u budućnosti naših medija. Mislim da je opasno čitati samo ono što povlađuje nama i našem svjetonazoru. Treba se izložiti i sadržaju koji ima drugo mišljenje i potpuno je drukčije zamišljeno i artikulirano. Mi kao katolici znamo da je život borba pa i sa samim sobom i treba tu borbu dnevno iznositi tako što će čovjek svjesno pročitati i nešto za što zna da ga provocira. Koji put je korisno pročitati i nešto što nam se na prvi puta ne sviđa. Naravno, ako plaćate pretplate želite da taj novac ide na ozbiljnije rubrike jer netko tko je kvalitetan pojedinac posvetio i uložio vrijeme na stvaranje dobre priče”, zaključio je Mijić.

Mate Mijić, komunikacijski stručnjak

Kako gleda na uvođenje digitalnih pretplata rekla je Malenica.

” Pisano novinarstvo je nažalost na izdisaju sudeći prema tiražama dnevnih i tjednih novina u Hrvatskoj. Internet novinarstvo i elektroničke publikacije su počele dominirati. Sve mi se čini da su portali zamijenili dnevne novine kojima smo započinjali jutra. Pokrenuli smo projekt “Poticanje novinarske izvrsnosti” 2020. u doba pandemije. Poticali smo kolege u stvaranju novinarskih uradaka. Mislim da je to bio dobar potez. Lani smo imali 138 novinara koji su se sa 184 projekta prijavili, a ove godine već je narastao broj na 201 novinara. Dogodine također imamo osigurana sredstva za taj projekt, a Ministarstvo je i udvostručilo ta sredstva. Svakako interesa ima jer smo mi sa milijun kuna i 82 projekta dobili 619 članaka koji su objavljeni na našim portalima tijekom 202.godine. Zato mislim da je to bio jedan dobar potez. Do nas su dolazile reakcije publike jer su se kolege koji su u svojim narativnim izvještajima pisale to referirale da je veliki broj ljudi čitao te tekstove. Oni su na portalima pokazali da se može sporo novinarstvo raditi. Sporo novinarstvo je temeljeno na istraživanju, provjeravanju činjenica. Cilj ovog projekta jest borba protiv fake newsa, a ona može biti jedino i isključivo na činjenicama utemeljenom novinarstvu. Često nas brzina odvede u nekom drugom smjeru, zato nam se učinilo da kroz ovaj projekt možemo pokazati da ono staro klasično novinarstvo nije umrlo. Prostora za takvu vrstu novinarstva i dalje ima i možda je budućnost novinarstva na takvoj vrsti poticanja ljudi da pišu tekstove koji možda široj publici nisu zanimljivi, a koji daju dodatnu vrijednost i kvalitetu hrvatskom novinarstvu”, zaključila je Malenica.

Gosti Argumenata s lijeva na desno: Mate Mijić, Ivona Čulo i Darko Markas