U subotu, 29. svibnja, grkokatolici će u Vrlici proslaviti naslovni blagdan župe Svetu Trojicu. Ovo je veliki dan za ovu povijesnu župu Dalmatinskog vikarijata Križevačke eparhije. Sve je počelo početkom tridesetih godina 19. stoljeća kada je u Vrlici živio jeromonah Pahomije Busović. On je prihvatio katoličku vjeru zadržavši svoj bizantski obred. Pridružilo mu se nekoliko desetaka dotad pravoslavnih Vrličana. Ovo je bio početak grkokatoličke župe Svete Trojice koju je službeno 1834. godine osnovao tadašnji križevački vladika Gabrijel Smičiklas. Vrličani su svoje sumještane grkokatoličke vjere zvali injati (što je zapravo iskrivljeni stari naziv za grkokatolike - unijati).
Župna crkva je sagrađena 1843. godine, a posvećena godinu dana poslije. Vrlička crkva Svete Trojice bila je jednobrodna, položena u smjeru zapad-istok. Iznad drvenih ulaznih vrata bila je mala nadstrešnica. Na bočnim stranama crkve nalazilo se po pet prozora u obliku polukružnih lukova na koje su poslije stavljene rešetke. Sa stražnje strane crkve bila je polukružna apsida. S prednje strane iznad ulaza najprije se nalazila mala preslica sa zvonima. U proljeće 1896. podignut je zvonik kvadratnog oblika s četiri prozora u obliku polukružnih lukova sa svake strane. Unutar crkve nalazila se dvadeset jedna ikona. Više puta je popravljana.
Crkva u Vrlici srušena je 1971. godine
Grkokatolički župnici bili su ugledni i aktivni članovi mjesne zajednice. Istaknuo se don Petar Stanić koji je tijekom službe u Vrlici bio povjerenik Kninskog starinarskog društva te je surađivao s poznatim hrvatskim arheolozima don Franom Bulićem i fra Lujom Marunom.
Župu su tri puta pohodili križevački biskupi, a posljednji koji je došao u pastoralni pohod Vrlici bio je Julije Drohobeczky davne 1895. godine. Liturgija se služila sve do Drugog svjetskog rata kada je župni upravitelj Janko Heraković 1942. godine u strahu za vlastiti život pobjegao u Križevce.
Posljednji biskup koji je došao u pastoralni pohod Vrlici bio je Julije Drohobeczky davne 1895. godine
Sama crkva je nakon rata bila u ruševnom stanju te je teško stradala u potresu 1970. godine kada se urušio krov. Već iduće godine općinske vlasti su srušile. Danas se na njenom mjestu nalazi dječje igralište. Na pedesetu godišnjicu rušenja crkve podiže se spomen-kapelica na istom mjestu.
Župa se pak u specifičnim okolnostima, daleko od matice (Križevaca) održala preko stotinu godina. Iako je život župe de facto zamro tijekom 20. stoljeća (posljednji župljanin je umro 1952. godine) ona nikad nije de iure ukinuta.
Ivo Mišur, inicijator izgradnje kapelice i same proslave, ističe međuregionalne veze kao važan doprinos ove župe:
“Osnivanjem ove župe došlo je do povezivanja Vrlike sa Žumberkom i Križevcima ne samo na duhovnoj, administrativnoj i ekonomskoj razini već i na ljudskoj. Na službu u dalmatinske župe dolazili su svećenici iz sjeverne Hrvatske. U novoj sredini živjeli su sa svojim obiteljima te dijelili sudbinu stanovnika ovih malih sela. Tamo su im se i djeca rađala te postajala Dalmatincima i Vrličanima. Na ovogodišnjoj proslavi će biti prisutni pripadnici povijesne postrojbe Žumberački Uskoci koji dolaze iz kraja odakle su bili vrlički župnici. Tako će se nakon više desetljeća obnoviti povijesne veze Vrlike i Žumberka.”
Križevačka eparhija i grad Vrlika zajednički organiziraju proslavu koja će započeti svečanom akademijom u 10 sati, nakon čega će u 11 biti služena sveta liturgija u crkvi Gospe Rožarice, a u 12:30 svečani blagoslov će predvoditi križevački biskup mons. Milan Stipić.
Planirano je da proslava Svete Trojice postane tradicija te da se svake godine na liturgiju i zajedničkom druženju u Vrlici zajedno sa domaćinima nađu vjernici iz Žumberka, Zagreba, Križevaca i ostalih dijelova Hrvatske u kojima žive grkokatolici. Vrličani će imati priliku upoznati liturgijsko bogatstvo Crkve, a hodočasnici povijesne znamenitosti i prirodne ljepote vrličkog kraja.