„Sveti Dominik u Hrvata“ naslov je antologije, gotovo enciklopedijskog izdanja koje su u povodu 800. obljetnice smrti svetoga Dominika i 800. obljetnice dolaska dominikanaca u hrvatske krajeve, uredili o. Anto Gavrić i Božidar Petrač.
Antologija svjedoči o tome kako su sv. Dominik i Red propovjednika – dominikanci ostavili duboke tragove u duhovnosti, znanosti i kulturi hrvatskoga naroda, kazao je o. Gavrić.
„Ova antologija je projekta koji traje više godina. Gospodin Božidar Petrač iz nakladničke kuće Alfa i ja, u ime dominikanaca, pokrenuli smo projekt, pokušavajući pripremiti nešto posebno za veliku 800. obljetnice smrti svetoga Dominika, ali i 800 godina od dolaska dominikanaca na hrvatske prostore. Pokušali smo vidjeti jednu recepciju sv. Dominika u Hrvatskoj, pa smo proučavali kako se ta recepcija širila tijekom stoljeća. Tražili smo sve zapise, u pjesništvu, književnosti, likovnom izričaju… po različitim samostanima, arhivima i časopisima, svagdje gdje smo mogli naći nešto što je zapisano, bilo o svetom Dominiku ili nekim dimenzijama dominikanskoga života, dominikanske duhovnosti ili povijesti, a opet da je vezano uz svetoga Dominika, kazao je o. Anto Gavrić za Hrvatski katolički radio.
Pisanje antologije „Sveti Dominik u Hrvata“ trajalo je nekoliko godina, a knjiga broji 984 stranice.
Autori su nastojali zabilježiti što se sve, već od početaka Reda, govorilo o sv. Dominiku, primjerice pape koji su o Dominiku govorili već od njegove kanonizacije, sve do Ivana Pavla II., Benedikta XVI. i pape Franje, ali su ipak više gledali na recepciju sv. Dominika u Hrvatskoj. Zato su izabrali i ono što su o tom svecu pisali hrvatski kardinali i biskupi, od Strossmayera do današnjih biskupa, koji su pisali, propovijedali ili objavili razne homilije.
U antologiju su uvrstili njih, ali i teologe, potom znamenite dominikance, povjesničare, kulturologe, pjesnike, od kojih su neke zvali da napišu pjesmu o svetom Dominiku.
Nastojali su obuhvatiti i likovnu umjetnost, iako je to bilo posebno teško izabrati s obzirom na to da je likovnog stvaralaštva puno, da su samostani i crkve, ne samo dominikanski, bogati raznim motivima, posebno kad se promatra krunica, Bl. Djevica Marija, oltar krunice i ružarij. O. Anto Gavrić ističe da je po južnoj Hrvatskoj puno tih crkava, tako da su napravili izbor od onoga što je u baštini hrvatske likovne umjetnosti, ali tu su se ograničili samo na hrvatske autore.
„Ovo izdanje je tek izašlo i nastojat ćemo ovom antologijom malo obogatiti ovu veliku obljetnicu ne samo smrti sv. Dominika, nego i ove 800. obljetnice dolaska dominikanaca na hrvatske prostore. Zaista se može vidjeti bogatstvo baštine sv. Dominika koja je tijekom ovih osam stoljeća duboko utjecala na duhovnost i kulturu hrvatskoga naroda”, zaključio je o Gavrić.