Naš današnji gost dolazi nam iz Zadarske nadbiskupije. Iako je profesor u mirovini, on nikako ne miruje. Tijekom života bio je organizirao je brojne znanstveno- kulturne aktivnosti, bio je dopisnik brojnih tiskovina u zemlji i inozemstvu, a kao podpredsjednik ogranka Matice hrvatske u Zadru i danas aktivno radi na očuvanju baštine svoje domovine i kraja. Božo Došen profesor je hrvatskog, francuskog i latinskog jezika. Veći dio svog života proveo je u školi.

“Mogu vam reći da je oduševljenje i ljubav koju čovjek nosi u sebi prema djeci iskazana upravo ljubavlju, radom među tom djecom. Od 1971. sam počeo raditi kao nastavnik hrvatskog jezika, a nakon toga sam na Filozofskom fakultetu u Zadru diplomirao latinski i francuski i postao profesor 1978. godine. Kad govorimo o buđenju nacionalnog hrvatskog duha, onda vam moram kazati da smo i mi kao ostali dijelovi Hrvatske osjećali ono što je bilo nametnuto, gotovo jedno cijelo stoljeće, od 1918. pa na ovamo. Rekao bih čak i prije, kada su tijekom Prvog svjetskog rata kada su nedužni Hrvati stradavali na Crnom moru u Odesi. Tamo je stradalo desetak tisuća Hrvata. Tijekom ranih devedesetih, zahvaljujući našem rukovodstvu, naš je predsjednik Tuđman procijenio trenutak i došlo je do onoga što smo mi devet stoljeća očekivali”, rekao je Božo Došen.

Domovinski rat nije mimoišao ni Biograd. On se našao na meti topničkih udara, a bilo je poginulih i ranjenih.

“Domovinski rat je uistinu potaknuo brojne Hrvate onoga kraja da drugačije razmišljaju. Biograd je granatiran s mnogih okolnih mjesta. Na grad je dnevno znalo padati desetke tisuća granata. Moj osobni dojam je upečatljiv. U to sam vrijeme bio izvjestitelj za Hrvatski radio u Americi. Svake srijede u 20 sati navečer bilo je dirljivo izvješćivati s bojišnice gdje je bila mogućnost da nećeš završiti to izvješće zbog tih granata”, kazao je Došen.

Božo Došen temeljito i sustavno je obradio u knjizi “Porušene crkve zadarske Nadbiskupije tijekom Domovinskog rata” i u izdanju Matice hrvatske objavio 2017. godine.

“Sjećam se da sam razgovarao sa blagopokojnim nadbiskupom zadarskim Ivanom Prenđom o mogućnosti tiskanja knjige koja bi nas podsjetila na uništavanje sakralnih objekata zadarske nadbiskupije jer je ukupno, prema mojim zbirnim pokazateljima stradalo oko 115 katoličkih crkava, što kapelica. Kada govorimo o Škabrnji, gdje je masakrirano 43 civila, toga dana sam bio u neposrednoj blizini kada su počeli bombardirati, ali je bio strašan ulazak u to mjesto, a dan poslije, u Nadinu je stradalo 19 civila. Mi to nismo očekivali, ali dojučerašnji susjedi su to napravili.

Prema izvješću Andrije Hebranga, u Domovinskom ratu stradalo je odnosno ubijeno više od 14 tisuća što civila što vojnika odnosno policajaca, ali i materijalna šteta je ogromna. Došao sam do podataka da se šteta počinjena od jugovojske i odmetnutih Srba procjenjuje na oko od 300 milijarda dolara, a ove crkve o kojima govorimo oko 100 milijuna kuna za crkve i župne crkve”, naglasio je Došen.

“U mirovini se nađe malo više vremena. Ljubav prema knjizi me vuče od malih nogu i knjiga je moja prva ljubav. Samo da spomenem rječnik Radošinovca. Ta knjiga sadrži 7 do 8 tisuća onih starih specifičnih riječi i onda sam rekao svojim mještanima da uzmu tu knjigu i rade sa svojom djecom. Kad govorite o Običajniku, to je jedna vrsta ostavštine župnika koji onda svojem nasljedniku ostavlja ono što je on radio. To je tradicija jedne župe”, zaključio je Došen.

Novi valovi dobrote