Isusovac p. Božidar Nagy poslao je uredništvu Hrvatske katoličke mreže podsjetnik uz današnju svetkovinu Blagovijesti ili Navještenja Gospodinova.
Jeste li znali da je naš veliki hrvatski pjesnik Vladimir Nazor napisao pjesmu “Vjesnik” u kojoj je opisao susret arkanđela Gabrijela i Blažene Djevice Marije te što je taj susret potom značio za čovječanstvo? A zagrebački pomoćni biskup Mijo Škvorc, koji je i sam bio pjesnik, visoko je cijenio Nazorovo pjesničko stvaralaštvo. Prije nego je postao biskup, njegovi nekadašnji studenti na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove u Zagrebu dobro se sjećaju kako im je na predavanjima češće spominjao da je ova Nazorova pjesma “vrhunac hrvatske religiozne lirike i da je u njoj sadržana sva mariologija”.
A da to nije bilo samo njegovo mišljenje, potvrđuje i ova, gotovo nevjerojatna činjenica, koja dokazuje što Crkva u Hrvata misli o tom našem hrvatskom pjesniku. Kada je objavljen hrvatski prijevod Božanskog Časoslova već u prvom izdanju iz 1970. godine (još za vrijeme komunističkog režima) te u svim daljnjim izdanjima, treća kitica ove Nazorove pjesme koja počinje riječima “Zdravo, Ti puna radosti…”, objavljena je u dijelu Časoslova kao himan za Službu čitanja na Spomendan Blažene Djevice Marije u subotu. I tako je ta Nazorova pjesma postala sastavni dio službene liturgijske molitve Katoličke Crkve. Ovo je veliko priznanje i čast za našega pjesnika – da su njegovi stihovi postali dio službene liturgijske molitve Crkve!
VJESNIK
Arhanđeo Gabrijel
I Vjesnik reče:
– Zdravo!
Ti puna milosti.
Blagoslovljena nek si među ženama,
Ti prva, koja neće
Zemaljskim ml’jekom dojiti
Onoga što će, u te sišav, niknuti
Iz tvoga krila.
– Gospodu nek sveđ je slava!
Njegova ja sam službenica. –
– Zdravo!
Ti puna žalosti.
Blagoslovljena nek si među majkama,
Što svoga sina gledaju
Gdje luta sam, u crne dne,
Kroz pustinju i ulazi
U lug gdje vije vuk,
U grad gdje vlada B’jes;
I vide ga gdje nosi
U svojim grudima Sunce što sja,
i dobru v’jest na ustima,
Dok jednog dana staračkim ga rukama,
Bijenog, prašnog, krvavog,
Skidaju s križa.
– Gospodu sveđ slava!
Volja nek se vrši njegova.
– Zdravo!
Ti puna radosti.
Ljudima jednom stajat ćeš pred očima,
Ko mira znak, ko izvor utjehe.
Imat ćeš mjesec pod nogama. Mlado
Sunce će tebi sijati u naručju.
A jutarnje će zv’jezde
Nad tvojom glavom pjevati.
I bit ćeš vez
Što Zemlje dno i Neba vrh
U jedno spaja.
I bȉo bit ćeš most, od molitava tkan
Od suza mit, i u luk svit,
Nad jazima i crnim vodama,
Što čovjeka će d’jeliti od Boga.
– Nek je Gospodu Slava!
Nek volja njegova se vrši. –
I alem-krila raširi
Gabriel, Vjesnik Gospodnji.
I ponije ga let
Na gore vrh. I njegov sjaj
Obasja do, i lug, i žal
Na međama najdaljnijim.
I Vjesnik kliknu:
– Zdravo!
Ti prva među zemljama,
Što Gospodnja ih ruka rasija
Po prostorima.
Hvaljena nek si među svjetovima,
Što kao roj,
Uz skladan let i blistav sjaj,
Oko Njeg oblijeću!
Kroz grudi jedne žene
I u te On će sići.
I ti ćeš, zrno sićušno
Međ svjetovima svemirskim,
Postati rodna sjemenka,
Što jednog dana od nje će da nikne
Najljepše carstvo Gospodnje….
Svih mezgra sok,
Svih ml’jeka kap, svih ploda med
Odsad će biti drukčiji.
… U mrzle dane oblačne,
Kad svoj ćeš dah
Uvući u se najdublje,
Visoko ja ću iznad tebe stajati
I puštati nek pada
Kroz prste moje hrana Gospodnja,
Da sve ti žile napuni
Za muku tvojih rađanja
U dane ranog proljeća.
… Zdravo!
Ti puna kreposti.
Mezgre se tvoje sada bistre. Sokovi
Pročišćuju se. Ml’jeko ti se mijenja.
A On već silazi,
Ko sunčev trak u mračan jaz,
I u bit tvoju.
Arhanđelov glas
Zamuknu. – Zaljulja se
Sva Zemlja.
Šušnu, zašumje
Na moru val, u lugu list.
A kao uzdah radosti,
Ko poklik sreće iza duga čekanja,
Od br’jega, s jednog mora k drugome,
R’ječ jedna tad se prosu
Po c’jeloj Zemlji:
– Krist!
Vladimir Nazor, Crikvenica, 1926.
(Iz knjige: V. Nazor, JA VJERUJEM, Zagreb, Glas Koncila, 2014., str. 157.-160.) – objavljeno uz izričito dopuštenje izdavača
Vladimir Nazor napisao je i mnogo drugih pjesama s religioznom tematikom. Sve su pjesme prikupljene i objavljene u posebnoj knjizi pod naslovom “Ja vjerujem – poezija religioznog nadahnuća”, koju je Glas Koncila objavio 2014. godine.