Voditeljica kampanje protiv jednokratne plastike Greenpeace Hrvatska, Petra Andrić gostujući u emisiji HKR-a Zeleni biseri Hrvatske, istaknula je da je prema podacima znanstvenih istraživanja stupnja zagađenosti Mediteranskog mora, a time i našeg Jadrana, prosječna gustoća plastičnog otpada je jedan komad plastike na svaka četiri metra kvadratna što nas svrstava uz bok tzv. oceanskih vrtloga plastike.
Posjetitelji zagrebačkog Zoološkog vrta mogu razgledati postavljeni akvarij s četiri „nove“ vrste riba koje su već neko vrijeme dio ribljeg fonda Jadranskog mora, jadransku slamku, crvenorepu čašicu, bocogubicu i vrećicu napuhaču. Riječ je o edukativnoj izložbi Planet ili plastika, koja je dio istoimenog globalnog projekta koji je pokrenuo National Geographic.
“Planet ili plastika” / Foto: Facebook Zoološki vrt Grada Zagreba
Tema izložbe je jednokratna plastika koju koristimo najčešće; plastične vrećice, slamke i plastične boce, a cilj joj je ukazati na činjenicu da svatko treba krenuti od sebe i početi mijenjati svoje svakodnevne navike pri korištenju plastičnih proizvoda. Odbačenom plastikom ugrožena su sva mora i oceani, uključujući i naše Jadransko.
“Planet ili plastika” / Foto: Facebook Zoološki vrt Grada Zagreba
Voditeljica kampanje protiv jednokratne plastike Greenpeace Hrvatska, Petra Andrić gostujući u emisiji Zeleni biseri Hrvatske, istaknula je da je prema podacima znanstvenih istraživanja stupnja zagađenosti Mediteranskog mora, a time i našeg Jadrana, prosječna gustoća plastičnog otpada je jedan komad plastike na svaka četiri metra kvadratna što nas svrstava uz bok tzv. oceanskih vrtloga plastike.
“Planet ili plastika” / Foto: Facebook Zoološki vrt Grada Zagreba
“Plastika je problem koji se više ne može i ne smije ignorirati u Hrvatskoj, posebice kad su u pitanju plaže Jadrana. Greenpeace Hrvatska napravio je analizu otpada i robnih marki na tri jadranske lokacije, jednu na jugu, drugu na središnjem, a treću na sjevernom dijelu Jadrana. Podaci su “iznenađujući”; na dvije od tri lokacije prevladavaju hrvatske robne marke te internacionalne koje su prisutne na hrvatskom tržištu.
“Planet ili plastika” / Foto: Facebook Zoološki vrt Grada Zagreba
Inače smo skloni za onečišćenje Jadrana okrivljavati turiste, otpad iz Crne Gore i Albanije koji dopluta u naše more, no ispada da je većina otpada našega porijekla. Odbačena vrsta plastičnih predmeta ponavlja se, najčešće je to plasnična ambalaža i predmeti od jednokratne plastike: vrećice, čaše, pribor za jelo, slamke. Nakon nekog vremena ta odbačena plastika se raspada u tzv. mikro plastiku koja izravno ugrožava stanovnike mora koji je konzumiraju, npr. ribe i galebovi. Iako su akcije čišćenja jadranskih plaža kontinuirane, a odaziv volontera i ljubitelja prirode i nezagađenog okoliša više nego dobar, činjenica jest da plastika odbačena u more velikim dijelom završi na njegovu dnu”, zaključila je Antolić.
Jednoj plastičnoj vrećici potrebno je deset do dvadeset godina da se razgradi, pomnoži li se broj godina s plastičnim vrećicama koje prosječna obitelj potroši u jednom tjednu, dolazi se do poražavajuće brojke. Godišnje u oceanima završi čak 8 milijuna tona plastike. Tragovi mikroplastike pronađeni su u čak 114 vodenih životinjskih vrsta, a 700 morskih vrsta je jelo ili bilo u doticaju s plastikom. Plastiku, a posebice mikroplastiku gotovo je nemoguće ukloniti, odnosno očistiti.
Izložbu Planet ili plastika Zoološkog vrta u Zagrebu može se razgledati do ožujka, a akvarij s jadranskom slamkom, crvenorepom čašicom, bocogubicom i vrećicom napuhačom postat će dio njegovoga stalnog postava.