Bazilika Svetog Križa Jeruzalemskog u Rimu dio je obilaska Sedam crkava koje su hodočasnici nekoć posjećivali pješice.

Bazilika je smještena u četvrti Eskvilin, u blizini Aurelijanovih zidina i amfiteatra Castrense, između bazilike Svetog Ivana Lateranskog i gradskih vrata Porta Maggiore.

Crkva kojoj se prilazi s velikog trga poznata je prije svega po tome što se u njoj čuvaju važne relikvije, uključujući nekoliko ulomaka Kristova križa, pa otuda i naziv; kao i važne freske, mozaici i kopija Torinskoga platna, piše Civitavecchia.

Kapela relikvija u bazilici Svetog Križa Jeruzalemskog u Rimu / Foto: Santa Croce Roma

POVIJESNE ČINJENICE

Smještena u četvrti Eskvilin, u blizini Aurelijanovih zidina i amfiteatra Castrense, bazilika Svetog Križa Jeruzalemskog dio je obilaska sedam crkava, rute od oko 20 kilometara koja uključuje glavne crkve grada Rima i koju su hodočasnici u davna vremena dolazili pješice.

Prostor na kojem se nalazi crkva prethodno je zauzimala carska zgrada poznata kao Sessorium, rezidencija svete Helene, Konstantinove majke. Sam je car sredinom 4. stoljeća dao sagraditi crkvu u atriju zgrade kako bi se u njoj čuvale relikvije Muke Gospodnje koje je njegova majka Helena čudesno pronašla na Kalvariji.

Nekoliko puta restaurirana, bazilika je doživjela prvu transformaciju pod pontifikatom pape Lucija II. 1144. godine, podjelom u tri uzdužne lađe i dodatkom zidanih zvonika i trijema, postavljenih prije pročelja 4. stoljeća.

Današnji barokni izgled bazilika je poprimila tek u 18. stoljeću, pod pontifikatom pape Benedikta XIV., zahvaljujući djelima arhitekata Domenica Gregorinija i Pietra Passalacque koji su sagradili novo pročelje i potpuno obnovili unutarnji okoliš.

Bazilika Svetog Križa Jeruzalemskog u publikaciji iz 1820. – Rim / Foto: Wikipedia (The British Library)

ŠTO VIDJETI U BAZILICI SVETOG KRIŽA JERUZALEMSKOG?

Čim uđete u baziliku, zasigurno će vas zadiviti prekrasan kozmaški pod i 12 golemih mramornih stupova koji ga dijele u tri lađe.

Također je vrlo impresivan drveni strop s Giaquintovom Apoteozom svete Helene, koji je također autor fresaka na apsidi i prezbiteriju, s izuzetkom Povijesti Svetog Križa iz 5. stoljeća, remek-djela Antoniazza Romana.

Stubište desno od ciborija iz 18. stoljeća vodi do male kapelice svete Helene koja ispod poda čuva zemlju Svetog groba. Na svodu se nalazi veličanstveni mozaik s prikazom Krista koji blagoslivlja, evanđelista i povijesti križa koji je izradio Baldassarre Peruzzi prema dizajnu Melozza da Forlìja.

Konačno, lijevom lađom možete pristupiti kapeli relikvija, gdje su sačuvani ulomci Kristova križa, ulomci križa jednog od dvojice razbojnika, dio trnove krune, sveti čavao i Titulus crucis (‘Naslov križa’).

‘Titulus crucis’ – drvo masline s natpisom INRI koje je Poncije Pilat, prema Ivanovu evanđelju, dao postaviti na križ iznad raspetog Isusa / Foto: Wikipedia

Iako njihova autentičnost nije posve sigurna, tradicija kaže da je relikvije donijela sama sveta Helena nakon svog putovanja u Svetu zemlju.

Ostali ulomci križa čuvaju se u nekoliko drugih crkava u svijetu, dok se ostali sveti čavli raspeća nalaze u željeznoj kruni u Monzi, iznad glavnog oltara katedrale u Milanu te u katedrali Colle di Val d’Elsa u provinciji Sieni.

Također je vrijedna pažnje knjižnica Sessoriana, smještena u samostanu s freskama Panninija i željeznim i staklenim vratima samostanskog vrta, djelo Jannisa Kounellisa.