U emisiji Put pod noge prošetali smo Švicarskom, zemljom slikovitih gradova, bajkovitih planina i jezera, kojom nas je proveo profesor geografije i povijesti Darko Kanjuh. Upoznali smo kanton Ticino i gradove Zürich i Luzern te planinski prijevoj Sveti Gotthard, mitsku planinu Švicarske.

Švicarska / Foto: Pixabay

„Vjerujem da su svima prve slike o Švicarskoj još iz ranog djetinjstva kada su im roditelji čitali priču o Heidi i kozaru Petru. Sve su to krajolici opisani u alpskim predjelima Švicarske“, uvodi nas u priču Darko Kanjuh. Švicarska, naime, zahvaća središnji dio Alpi i pola najviših vrhova s preko 4.000 metara nalazi se upravo u Švicarskoj. Sve te Alpe sažimaju se u planini Sveti Gotthard koji razdvaja talijanski od njemačkog govornog dijela Švicarske, dok je zapadno od planine Sveti Gotthard francusko govorno područje.

Lugano / Foto: Pixabay

No, ono što uvelike odudara od klasičnih prizora Švicarske je kanton Ticino, jedan od 26 švicarskih kantona, službenog imena Republika i Kanton Ticino. Jedan je to od rijetkih kantona koji su Švicarci morali osvojiti želeći zaštititi svoj trgovački monopol koji su imali u transportu preko Alpa, tumači Kanjuh. „Zato su se sjurili niz Sveti Gotthard i zauzeli ga, a kasnije je Ticino dobio mogućnost izbora. No Ticinesi su se tri puta na referendumu izjasnili da se žele pripojiti Švicarskoj.“ Zanimljivo je, međutim, kako je jedna mala zajednica na granici Italije i Švicarske, Campione d`Italia, ostala talijanska eksklava odvojena oko 740 metara zračne linije od Italije.

Locarno / Foto: Pixabay

„Ticino je Švicarska o kakvoj nam Heidi nikada nije govorila“, nastavlja naš gost opisujući Ticino kao prekrasan kanton koji zahvaća nekoliko riječnih alpskih dolina. Glavna rijeka je Ticino na kojoj se u gornjem toku nalaze kamenolomi od čijeg se kamena gradio milanski Duomo. Glavnina stanovništva smještena je oko jezera Lago Maggiore, koji većim dijelom pripada Italiji, i jezera Lugano koji, pak, većim dijelom pripada Švicarskoj. Najveći grad Lugano naziva se i ‘švicarski Monte Carlo’, a iako smješten u kulisi Alpa, odiše submediteranskom, talijanskom klimom i mentalitetom. Uz prizore piazza prekrivenim stolovima kafića i ljudi koji bez žurbe ispijaju cappuccino, prepoznaje se ležernost talijanskog kulturnog kruga, no s druge strane vidljiva je i marljivost i radišnost, pedantnost i čistoća, što je zasigurno odraz švicarske kulture.

Od gradova se ističu Locarno, poznat po filmskom festivalu, glavni grad Bellinzona s tri vrlo lijepe srednjovjekovne utvrde koje su štitile nekadašnju cestu preko Svetog Gottharda te gradić Lugano, treći financijski centar Švicarske, koji broji oko 50 tisuća stanovnika.

Sveti Gotthard / Foto: Darko Kanjuh

Krenemo li od Ticina prema sjeveru, na putu će nam se ispriječiti moćna planina Sveti Gotthard. „To je pravi švicarski mit. Ono što je nama Hrvatima Vila Velebita to je Švicarcima Sveti Gotthard, ikonička scena Švicarske“, pojašnjava Kanjuh. Ona je klimatska granica, ali i granica dvaju europskih svjetova, jednog romansko-mediteranskog i drugog germanskog svijeta, te je zadivljujuće primijetiti kako je Švicarska, koju ne povezuje niti jezik niti etnička pripadnost, formirala složnu naciju koja je uzor cijelome svijetu.

U emisiji smo saznali i kako je nastala Švicarska, što nude gradovi Zürich i Luzern te koja su još poznata obilježja Švicarske.

Kako je nastala Švicarska?

Povijesne rute preko Gottharda – “Pošta Gotthard” (Rudolf Koller) / Foto: Wikipedia

Nastanak prve švicarske konfederacije vezan je uz izgradnju ceste, prve prometnice izgrađene u 13. st. Prva tri kantona, Schwyz, Unterwalden i Uri, imali su dobru zaradu od trgovine i vođenja srednjovjekovnih trgovaca preko prijevoja prema jugu Europe. I upravo je promet preko Alpa kroz povijest obilježio Švicarsku; naime jedino su stanovnici ovih područja mogli na najkvalitetniji način povezivati sjever i jug te su s vremenom postali tehnološki sposobni graditi i tunele.

Željeznički tulel Sveti Ghottard / Foto: Wikipedia

Prvi su željeznički i cestovni tuneli izgrađeni u 19. st, a prvi je bio dug 12 kilometara. No za moderne uvjete povezivanja u 20. st. izgrađen je cestovni tunel Sveti Gotthard od čak 17 kilometara, treći najduži automobilski tunel na svijetu. 2016. godine izgrađen je, pak, apsolutno najduži tunel na svijetu; to je željeznički tunel Sveti Gotthard od 57 kilometara ispod 2.300 metara visoke planine. Bio je to golem i opasan pothvat, a proračun za njegovu izgradnju bio je veći od proračuna Olimpijskih igara u Londonu. Za turiste je ipak najljepše proći starom cestom preko planine na 2.000 metara pri čemu čovjek može uživati u čarobnim alpskim pogledima.

Zürich / Foto: Pixabay

Zürich

Prelaskom kroz ili preko Svetog Gottharda dolazimo u sjeverni dio Švicarske gdje se ističe grad Zürich, najveći švicarski grad i svjetski alfa grad s najvišom kvalitetom života na svijetu. To je grad poslovnih ljudi, sjedište brojnih međunarodnih multinacionalnih kompanija, najveći finacijski centar Švicarske, sjedište banaka s najvećom švicarskom burzom. Glavni željeznički čvor Švicarske nalazi se u Zürichu, zatim je tu najveći švicarski aerodrom, mnoge sportske organizacije i razne nevladine udruge. Poslovni ljudi u odijelima ovdje su normalna pojava, a zanimljivo je istaknuti da se glavni kompleks banaka nalazi na rubu grada Züricha i u njemu smiju raditi samo Švicarci; to je njihov nacionalni ponos.

Luzern / Foto: Darko Kanjuh

Luzern

Luzern, smješten u samom srcu Švicarske, na istoimenom jezeru i okružen planinama, grad je iz božićne snježne kugle i s najljepših božićnih razglednica. S jedne i druge strane nalazi se gradić s  prelijepom katedralom svetog Leodegara; naime opatija svetog Leodegara je mjesto oko kojeg je nastao današnji Luzern (lat. mjesto svjetla). Na brdima oko grada uzdizale su se moćne zidine s kulama koje je i danas moguće obići.

Luzern / Foto: Darko Kanjuh

Preko rijek Rüüss koja izvire iz Luzernoskog jezera i danas stoji stari srednjevjekovni drveni most duljine 200 m, najduži natkriveni drveni most na svijetu u čijim trokutima krovova su smještene umjetničke slike iz luzernske povijesti 15. st. 1993. godine most je jako oštećen u požaru, no uspjeli su ga većim dijelom obnoviti.

Luzern je katolički centar Švicarske. Tu je u ranom novom vijeku bilo sjedište nuncija i sjedište španjolskog veleposlanika na području švicarskih kantona.

Pilatus / Foto: Unsplash

Nadvija ga planina Pilatus koja svoj naziv duguje tradiciji po kojoj se vjeruje da je poncije Pilat pokopan u jezeru na vrhu te planine. Tradicija također kazuje kako ga progoni što je nepravedno osudio Krista, zbog čega katkada nastaju oluje iznad planine Pilatus.

Danas se na toj planini nalazi najviši božićni sajam na svijetu, a od vode na planini Pilatus radi se jedno od najpoznatijih švicarskih piva Eichhoff.

Švicarska garda u Vatikanu / Foto: Pixabay

Švicarska garda

Osim bankarstvom, Švicarci se diče mnogim drugim posebnostima, između ostaloga vlastitom gardom i čokoladom. Švicarska je, naime, do prije nekoliko stoljeća bila siromašna planinska zemlja, no Švicarci su uspjeli učiniti čudo. Mnogi su se obogatili služeći na poznatim dvorovima stvorivši tako poznatu Švicarsku gardu koju je imao svaki ozbiljniji europski dvor. Ovi izrazito profesionalni vojnici imali su visoku ratničku etiku, a ako bi dočekali mirovinu, s velikom zaradom vraćali bi se u Švicarsku i ulagali zarađeni novac. Danas je najpoznatija papina Švicarska garda.

Švicarska čokolada / Foto: Pixabay

Čokolada

U Zürichu je poznata tvornica čokolade Lindt. Naime, Rudolf Lindt izumio je čokoladu kakvu mi danas poznajemo uz pomoć maslaca koji joj daje mekoću. Do tada su čokolade bile tvrde i češće su se pile kao napici. Lindt je jedna od najuglednijih čokolada u Švicarskoj i u svijetu, no tu je i Tobblerone koji svojim oblikom podsjeća na jedan od švicarskih alpskih vrhova Matterhorn. A u Švicarskoj  ćete naći i slavnu čokoladu Ragusa po našem Dubrovniku.

Cijelu emisiju Put pod noge poslušajte ovdje: