Naš današnji gost dolazi iz svijeta botanike, znanosti koja se bavi proučavanjem biljaka. Iako je u mirovini nije se prestao baviti promicanjem te grane biologije čime se ponosi Botanički vrt u Zagrebu u kojem je radio niz godina.

Darko Mihelj rođeni je Zagrepčanin koji je u svome gradu završio studij Biologije na Prirodoslovnom matematičkom fakultetu. Ljubav prema biologiji razvila se kao posljedica utjecaja njegovih roditelja koji su ga često vodili u prirodu. Njegov otac bio je strastveni planinar i odatle se javila ljubav prema prirodi. Kasnije se, tijekom studija usmjerio prema botanici.

Foto: Dario Zürchauer

„Ljubav prema botanici bila je rezultat inata kada je imao problema s profesorom botanike na studiju. Htio sam sebi dokazati da mogu naučiti taj dio botanike. Nikada se nisam želio baviti znanstvenim radom, već za sebe mogu reći da sam promicatelj ne samo botanike nego općenito znanosti. Prvih nekoliko godina svog radnog staža proveo sam u školama uglavnom po Hrvatskom zagorju. To je bila određena prednost gdje imate mogućnost terenskog rada pa tako možete odvesti razred u prirodu. Ako govorite o nekoj bari ili šumi, onda mi je to bila prednost pa mi je bilo lakše nego možda nekom drugom mojem kolegi koji se nije toliko zanimao za botaniku. Zato sam se odlučio za botaniku”, rekao je Darko Mihelj.

Foto: Dario Zürchauer

Krajem osamdesetih Darko Mihelj zaposlio se u Botaničkom vrtu u Zagrebu gdje je također nastavio razvijati pedagoške vještine jer je i ondje prenosio znanje posjetiteljima.

„Počeo sam u Botaničkom vrtu raditi kao stručni suradnik i jedno od zaduženja je bilo vođenje različitih skupina počevši od vrtićke dobi, pa osnovnoškolaca i srednjoškolaca, ali i studenata. Cilj je upoznati djecu sa biljnim svijetom općenitom koji oni mogu vidjeti u Botaničkom vrtu. Botanički vrt je mjesto, laički rečeno, na kojem se možete upoznati sa biljnim svijetom i to ili zemlje u kojoj se nalazi taj svijet ili nekih drugih biljaka koje postoje u različitim vrstama svijeta koje su posađene u tom vrtu. Cilj da to vide građani, a bitno je da se u tom botaničkom vrtu rade različita istraživanja, da je otvoren za posjetitelje i kada zadovolji te uvjete, onda možete to nazvati botaničkim vrtom,” istaknuo je Mihelj.

Farmacija je znanost koja je usko vezana uz botaniku.

„Prvi botanički vrtovi bili su oni ljekovitih biljaka. Imate recimo padovanski botanički vrt iz 16.stoljeća koji ima mnogo ljekovitih biljaka i to im je bila osnovna svrha uz sveučilišta uz koja su se nalazili. Hrvatska vrlo zahvalna za bavljenjem botanikom zbog bogatstva biljne raznolikosti kojom je obdarena. Po toj bio raznolikosti Hrvatska je jako bogata, ali nažalost botaničara nema mnogo. Na području biologije dobar dio studenata odlazi na granu molekularne biologije koje su atraktivne, a mali dio ljudi se bavi klasičnom botanikom, što mislim da je šteta. Cilj rada u botaničkom vrtu je meni bio nekoga zainteresirati za botaniku.”

Gospodin Darko i u mirovini je vrlo aktivan. Piše članke na tu temu, član je planinarskog društva Novi Zagreb. Rekao je da je važno biti aktivan u mirovini jer se „čovjek mora nečim baviti. Bilo to pisanja članka, odlaska u prirodu, možda istraživanja nekog područja koje vas više zanima, uglavnom čovjek se mora nečime baviti. Ne može vam cilj biti buljenje u televizor cijeli dan. To bi trebala biti kombinacija fizičkog i intelektualnog rada”zaključio je naš današnji sugovornik.

Foto: Borna Marinić i Darko Mihelj

Foto: Dario Zürchauer

Novi valovi dobrote