Svečano otvorenje Feste sv. Vlaho bit će na Svijećnicu u 15:30 ispred crkve sv. Vlaha u Dubrovniku. Nakon čitanja drevnoga Lausa, prinosa darova trznica, podizanja Svečeva barjaka uz himnu te puštanja golubica bit će moguće obaviti blagoslov grla (grličanje), ali uz poštivanje svih nužnih epidemioloških mjera. Nakon otvaranja Feste uslijedit će svečana molitva Večernje u katedrali Gospe Velike u 17:30 na kojoj će biti izlaganje relikvija sv. Vlaha. Tradicionalni koncert nakon Večernje u katedrali ove će godine izostati iz epidemioloških razloga.
Cijeli program Feste sv. Vlaha može se pratiti u izravnom prijenosu na www.festa2021.hr.
Na svetkovinu sv. Vlaha, nebeskog zaštitnika Dubrovnika i Dubrovačke biskupije, u srijedu 3. veljače, svečano euharistijsko slavlje pred katedralom Gospe Velike počinje u 10 sati, a predvodit će ga mons. Mate Uzinić, apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije i nadbiskup koadjutor Riječke nadbiskupije. Nakon mise slijedi svečana procesija Gradom.
U 15:30 sati barjaktari pozdravljaju Prvostolnicu, biskupe i festanjule.
Misno slavlje na Gorici sv. Vlaha u nedjelju, 7. veljače, u 9 sati predslavit će fr. Mihovil Žuljević-Mikas, župnik župe Svetog Križa u Gružu. U 12 sati bit će spuštanje barjaka sv. Vlaha ispred zborne crkve Sv. Vlaha, podizanje državne zastave i misno slavlje kojim završava Festa 2021. godine.
Detaljnije o Festi:
Program priprave za slavljenje blagdana sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovačke biskupije i grada Dubrovnika sastoji se kao i svake godine od kulturnoga i duhovnog programa. Važna tema ovogodišnje Feste bit će čašćenje svetačkih moći, budući da se ove godine navršava točno 300 godina od završetka izgradnje Moćnika dubrovačke katedrale.
Naime, nakon što je u vremenu nakon Velike trešnje katedrala građena i 1713. godine napokon dovršena, sedam godina kasnije u katedrali je dovršena i posebna kapelica – Moćnik. U nju su upravo na blagdan sv. Vlaha 1721. godine svečanom procesijom vraćene svetačke relikvije spašene iz ruševina stare romaničke katedrale srušene u potresu koje su se preko 40 godina čuvale u kapitulu dominikanskoga samostana.
Bogato urešeni Moćnik katedrale važan je spomenik kršćanske duhovnosti starih Dubrovčana, ali i remek-djelo barokne umjetnosti u Hrvatskoj. Na njegovome uređenju radili su talijanski i domaći majstori (drvorezbari, klesari, pozlatari, kipari i slikari), među kojima i slikar Petar Matejević i arhitekt Marino Gropelli (projektant nove barokne crkve sv. Vlaha) dok je ikonografski program osmislio dubrovački isusovac o. Bernard Zuzorić.
