Evanđelja ne bilježe točno jesu li Marija i Josip hodali ili su za putovanje koristili magarčića. Najčešći prizor Marije i Josipa na putu do Betlehema je slika trudne Marije koja sjedi na magarcu, a Josip hoda pokraj nje. Je li ovo pravi prikaz stvarnih događaja?
Je li Marija zaista jahala na magarcu? Evanđelje nam ne otkriva takve detalje jer je tada svima bilo jasno kako su ljudi kretali na put, piše Aleteia.
“Svi su išli na popis, svaki u svoj grad. Tako i Josip, budući da je bio iz doma i loze Davidove, uziđe iz Galileje, iz grada Nazareta, u Judeju – u grad Davidov, koji se zove Betlehem – da se podvrgne popisu zajedno sa svojom zaručnicom Marijom koja bijaše trudna. I dok su bili ondje, navršilo joj se vrijeme da rodi. I porodi sina svoga, prvorođenca, povi ga i položi u jasle jer za njih nije bilo mjesta u svratištu.” (Lk, 2,3)
Nigdje se ne spominje magarac ili deva ili bilo koji drugi način putovanja. Otkud tradicija magaraca? Jedan od glavnih razloga zašto magarca povezujemo s božićnom pričom je zapis u Jakovljevu evanđelju, apokrifnom tekstu iz drugog stoljeća u kojem se opisuje Marijina mladost. “A bijaše naredba cara Augusta da se svi u Betlehemu judejskome moraju upisati. I Josip reče: ‘Upisat ću svoje sinove, ali što ću s ovom djevom? Kako ću je upisati? Kao ženu? Sramim se. Onda kao kćer? Ali svi sinovi Izraelovi znaju da mi ona nije kći. U taj dan učinit ću kako Gospodin bude želio.’ I osedla magarca i posjede je na nj i sin ga je vodio, a Josip ga je pratio.”
Ova priča o rođenju Isusa sv. Josipa prikazuje kao starijeg čovjeka koji ima djecu iz prethodnog braka. U sceni Marija sjedi na magarcu kojeg vodi Josipov sin. Moguće da je sv. Josip na magaretu poveo Mariju u Betlehem, jer je u ono vrijeme to bio uobičajen način putovanja. Magarci su bili popularni u svim društvenim slojevima.
Foto: Cathopic