Postoji nekoliko stvari koje simboliziraju božićne dane diljem svijeta. U mnogim zemljama ljudi ukrašavaju drveće, pjevaju božićne pjesme i stvaraju prelijepe jaslice kako bi najavili dolazak djeteta Isusa.

No, Talijanima Božić ne bi bio isti bez Panettonea, ikonične božićne torte u obliku kupole. Još od rimskog doba, ovaj mekani, slatki kolač nadjeven grožđicama, orasima i ušećerenim voćem duguje velik dio svoje popularnost duguje katolicima, javlja Aleteia.

Iz povijesnih dokaza se doznaje kako su stari Rimljani za proslave pekli kvasni kruh (panem triticum) s jajima, medom i grožđicama. Ali tek u renesansi imamo dokaz o receptu za Panettone srodnom onom iz suvremenih slastičarnica. Kuharice iz šesnaestog stoljeća koje pripadaju Bartolomeu Scappiju, kuharu koji je služio papu Pija V., pokazuju da je pogača od kruha punjena grožđicama bila dio profinjenog jelovnika koji je sastavio za poglavara Crkve.

Zahvaljujući povijesnim tragovima, znamo da je predak današnjeg Panettonea bio uobičajen tijekom renesanse. Ali kada je postala božićna torta? Kao i kod mnogih kultnih namirnica, i o porijeklu Panettonea kao božićne torte nastale su legende i mitovi. Najpopularnija legenda kaže da je Panettone izumljen u predvečerje Božića 15. stoljeća na dvoru Ludovica il Mora u Milanu. Kuhar je pripremio božićni puding koji je izgorio. No, večeru je spasila domišljatost sluge Tonija, koji je nadjevao štrucu kruha grožđicama, šećerom i orasima. Ludovico il Moro toliko se svidio kruhu da ga je nazvao “Pan de Toni” (Tonijev kruh).

Bilo istinito ili ne, čini se da je legenda ukorijenjena u stvarnosti. Zahvaljujući evidencijama koje je vodio katolički internat, škola Borromeo u Paviji, znamo da je Panettone do 1500-ih postao božićna tradicija.

Internat je osnovao milanski kardinal Saint Carlo Borromeo 1561. godine, a povjesničar umjetnosti Giorgio Vasari definirao ga je kao “palaču znanja”. Učilište Borromeo ugostilo je perspektivne studente u nepovoljnom položaju. Studente su obučavale katolički svećenici i profesori, a mnogi ugledni teolozi, liječnici i pravnici završili su ovu školu. Precizni zapisi administratora te škole pokazuju da su 1599. učenici jeli “božićni kruh” sačinjen od maslaca, grožđica i začina.

Štoviše, zapisi koji datiraju iz 16. stoljeća pokazuju kako su milanski pekari pekli Panettone u tjednima koji su vodili do Božića. Prekidajući tradicionalnu naviku pečenja bijelog kruha za bogate kupce i prosa za siromašnije, Panettone se dijelio i bogatima i siromašnima.

Tijekom 18. stoljeća Pietro Verri imenovao je Panettone tipičnom božićnom tradicijom u svojoj “Povijesti Milana”. No, tek je 1920-ih poznata torta dobila današnji izgled u obliku kupole. To dugujemo milanskom pekaru Angelu Motti koji je oponašao “kulič”, tradicionalni ruski kolač koji se obično peče za Uskrs.

Danas se samo tijekom praznika u Italiji kupuje čak 54 milijuna Panettonea, a papa Franjo postao je ljubitelj te tradicije. Otkako je njegovo papinstvo započelo 2013. godine, dobiva poseban Panettone, koji je za papu kreirao sicilijanski kuhar Nicola Fiasconaro. Peče se s “manom”, poznatom biblijskom tvari koja se nalazi u kori jasena.