Kardinal Kazimierz Nycz otvorio je u ponedjeljak 9. studenoga u kapelici nadbiskupske kuće u Varšavi dijecezanski proces za proglašenje blaženom s. Wande Boniszewske, prenosi portal Katoličkog tjednika Nedjelja.ba.

Riječ je o redovnici koja je preminula 2003. u dobi od 96 godina, a bila je članica Kongregacije sestra od anđela poljske redovničke zajednice osnovane 1889.

Njezin Duhovni dnevnik, objavljen 2016., bilježi njezina mistična iskustva između 1921. i 1980. Komentatori su već povukli paralele između toga djela i Dnevnika još jedne Poljakinje Sv. Faustine Kowalske.

Boniszewskina duhovnost usredotočila se na to da ona svoju patnju prikazuje za iskupljenje grijeha, posebno svećeničkih. Otvaranje njene kauze poklapa se s nizom istaknutih slučajeva klaričkog zlostavljanja u poljskoj Crkvi. Tijekom svečanosti pokretanja postupka, kard. Nycz prisegnuo je članovima suda, koji će ispitati slučaj, kako je sestra živjela herojske vrline – jedan od zahtjeva za proglašenje blaženim.

Kardinal je 2. listopada donio dekret objavivši da Varšavska nadbiskupija namjerava pokrenuti postupak beatifikacije. U dekretu je opisao dosad obavljeni posao i pozvao da se dokumenti, pisma i poruke u vezi s Boniszewskom šalju postulatoru njezine kauze.

“Sve bi ovo valjalo uraditi na veću slavu Božju”, napisao je varšavski nadbiskup te naveo i kratak životopis s. Wande koja je rođena 1907. u Kamionki, kod grada Novogrudoka, u današnjoj Bjelorusiji.

Sve bi ovo valjalo uraditi na veću slavu Božju.

U dobi od 16 godina zatražila je da uđe u Družbu sestara od anđela u Vilniusu, današnjem glavnom gradu Litve. Nakon prvih zavjeta, Boniszewska je kazala kako je Isus od nje tražio da svoje patnje prikaže za okajanje grijeha “njemu posvećenih duša”. Svoje vječne zavjete položila je 1933., nakon čega je, navodno, primila stigme – rane kakve je Isus zadobio na Kalvariji.

Na dan 11. travnja 1950. sestru je uhitila i mučila NKVD, sovjetska tajna policija koja je preteča zloglasnoga KGB-a. Godinu poslije poslali su je u Sibir. Sovjetske su je vlasti 1956. oslobodile i vratile u Poljsku. Boniszewska je preminula 2. ožujka 2003. u Konstancin-Jeziorna, gradu južno od Varšave, u 76-oj godini redovništva.

Govoreći na otvaranju njezine kauze, postulator vlč. Michał Siennicki rekao je: “Proces koji danas započinjemo želi pokazati da je herojstvo moguće čak i u najtežim životnim okolnostima. Wanda Boniszewska, usprkos nepravednom osudi na godine sovjetskog zatočeništva, ostala je herojski pred Kristom, svjedočeći, noseći Kristove rane na tijelu i prikazujući svoje patnje za svećenike.”