Budi dio naše mreže

Regionalni park Mura - Drava - skladan suživot prirode i čovjeka

Regionalni park Mura-Drava na području Koprivničko - križevačke županije radijski smo obišli s ravnateljicom Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije, Željkom Kolar. Istaknuli smo ornitološki rezervat Veliki Pažut, barski ekosustav u obliku potkove Čambin, ali i spomenik prirode Skupinu stabala hrasta lužnjaka koji okružuju zgradu šumarije Repaš. Dabar i ekološka akcija"Dabar u Hrvatskoj", bila je tema razgovora s ravnateljicom Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije, Dijanom Hršak.

/ Sonja Kuzmić

Regionalni park Mura-Drava prvi je regionalni park u Republici Hrvatskoj proglašen 2011. godine. Proteže se kroz pet županija: Međimursku, Varaždinsku, Koprivničko-križevačku, Virovitičko-podravsku i Osječko-baranjsku županiju i dio je jednog od najvažnijih Europskih riječnih ekosustava: poplavnog područja rijeka Drave, Mure i Dunava.  Ujedno je dio najvećeg planiranog budućeg jedinstvenog riječnog prekograničnog UNESCO rezervata biosfere u Europi koji se će se protezati kroz Hrvatsku, Austriju, Sloveniju, Srbiju i Mađararsku.

Rijeke Mura i Drava među posljednjim su srednjoeuropskim nizinskim rijekama, koje karakteriziraju visoka razina biološke raznolikosti. Vrlo su značajna njihova vlažna staništa koja spadaju među najugroženija u Europi, a zaštićena su i u Hrvatskoj: poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita i meandri, sprudovi i strme odronjene obale u kojima se gnijezde strogo zaštićene vrste, čak ih je 37 rijetko ugroženo. Šire područje rijeke Drave vrednovano je kao područje važno za ptice Europske unije tzv. SPA područja,  zimovalište je za više od 20 tisuća ptica močvarica. Na širem području obitava veliki broj ugroženih i zaštićenih vrsta ptica kao npr. mali vranac (Phalacrocorax pygmaeus), brezov zviždak (Phyloscopus trochilus), štekavac (Haliaeetus albicilla), mala čigra (Sterna albifrons), čaplja danguba (Ardea purpurea), bijela čaplja (Egretta alba), crna roda (Ciconia nigra) itd.

U rijekama Muri i Dravi pronađene su 73 vrste riba. Njih 37 nalazi se u Crvenoj knjizi slatkovodnih riba Hrvatske. Od ugroženih i zaštićenih ribljih vrsta ističu se sabljarka (Peleceus cultratus), bolen (Aspius aspius), piškur (Misgurnus fossilis), crnka (Umbra krameri). U Parku žive strogo zaštićeni vidre (Lutra lutra) i dabar (Castor fiber) koji je u drugoj polovici 19. stoljeća bio u potpunosti istrijebljen, no devedesetih godina prošlog stoljeća iznova je nastanjen ovaj najuspješniji i najbolji “arhitekt” među životinjama. 

Najnovijim istraživanjima šišmiša na području Parka u Međimurskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji zabilježeno je 16 vrsta šišmiša. Vrlo je značajna i izuzetno bogata fauna vretenaca.

Ljubitelji flore u šetnji Parkom mogu vidjeti kebrača (Myricaria germanica), kritično ugroženu vrstu u Hrvatskoj te crnkastu sasu (Pulsatilla pratensis ssp. nigricans). Među močvarnim biljkama koje su ugrožene ili rijetke na europskoj razini u Parku su i sibirska perunika (Iris sibirica), strelica (Sagittaria sagittifolia), rezac (Stratiotes aloides), vodoljub (Butomus umbellatus), sitna leća (Wolffia arrhiza), vodeni orašac (Trapa natans) i druge.

Posjet Posebom ornitološkom rezervatu Veliki Pažut, barskom ekosustavu u obliku potkove Čambinu, ali i spomeniku prirode Skupini stabala hrasta lužnjaka koji okružuju zgradu šumarije Repaš (procjenjuje se da su stari preko 300 godina) ostat će u itekako lijepom sjećanju svakome. 

Pogled s vidikovaca je pravi užitak, a tu je i Poučna staza (info table su prilagođene slijepim i slabovidnim osobama). Na podravskome moru Šoderici na svoje dođu i djeca i odrasli, posebna je atrakcija stalna kolonija labudova koja na njemu živi neometano. Ljeti raj za kupanje, a zimi idealno okruženje za šetnju, spuste li se temperature dovoljno nisko, Šoderica postaje i omiljeno klizalište. Ribiči svako toliko guštaju u svom hobiju, a i lovci rado posjećuju Regionalni park Mura-Drava.

 

Eko Kutak

Stare i istrošene baterije (akumulatore) ne smije se miješati i odlagati zajedno s kućnim (komunalnim) otpadom, jer sadrže opasne tvari koje mogu naštetiti ljudskom zdravlju i zagaditi okolinu. Svi prodavači baterija i akumulatora dužni su omogućiti kupcima vraćanje otpadnih baterija i akumulatora na mjesto gdje su ih kupili. Trgovački lanci također su obvezni preuzeti upotrijebljene baterije i akumulatore. Stare i istrošene baterije i akumulatore obavezno odložite u posebne spremnike.

 

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja