Budi dio naše mreže

Park šuma i dvorac Trakošćan - mjesto svjetske baštine još od 2003. godine

U Hrvatskom zagorju u blizini Krapine nalazi se prelijepi dvorac s perivojem i jezercem koji krije povijest dugu gotovo 800 godina. Tijekom svoje povijesti dvorac Trakošćan mijenjao je vlasnike, sve dok ga u 19. stoljeću grof Drašković nije pretvorio u jedan od najljepših. Dvorac je kulturno-povijesni spomenik iznimne važnosti i jedan od rijetkih objekata u Hrvatskoj sa sačuvanom vlastitom građom. Šetnja Poučnom stazom „Put vila“ s 20 poučnih točaka otkriva jedinstvene prirodne vrijednosti park šume Trakošćan i njezine okolice.

/ Sonja Kuzmić

Dvorac Trakošćan jedan od najatraktivnijih i najposjećenijih dvoraca u Hrvatskoj (oko 40 tisuća posjetitelja godišnje, nap. a.), nastao je krajem 13. stoljeća u obrambenom sustavu sjeverozapadne Hrvatske kao manja osmatračka utvrda za nadzor puta od slovenskog Ptuja prema dolini rijeke Bednje. Prema predaji ime je dobio po tračkoj utvrdi (arx Thacorum, nap. a.) koja je navodno postojala u vrijeme antike. Druga sačuvana predaja govori da je ime dobio po vitezovima Drachenstein koji su u ranom srednjem vijeku gospodarili tim krajem. Trakošćan je bio jedan od najvećih feudalnih posjeda u Hrvatskoj, a punih 400 godina njegovi vlasnici su bili članovi obitelji Drašković.

Dvorac Trakošćan / Foto: Trakošćan.hr /

Današnji izgled dvorca potječe iz sredine 19. stoljeća, kada je podmaršal grof Juraj VI. Drašković obnovio ruševan srednjovjekovni grad i pretvorio ga u raskošan dvorac udoban za stanovanje. Obnovljen je u neogotičkom stilu, a paralelno s njegovom obnovom odvijali su se i radovi na pregradnji doline i stvaranju umjetnog jezera te uređenju okolnog perivoja.

Šetalište / Foto: Trakošćan.hr /

Neposredna okolica dvorca oblikovana je kao pejzažni park u kojem jezero, livade, drveće i drugo raslinje čine skladnu hortikulturnu cjelinu. Perivoj se dijelom razvio iz autohtone šume hrasta kitnjaka i običnog graba, a u njemu su posađene i različite egzotične vrste drveća.

Osobito i prepoznatljivo obilježje Trakošćanu daje veliko umjetno jezero, dugo oko kilometar i pol, površine oko 17 hektara te dubine oko 2,5 metra. Voda se ljeti ugrije i do 22° C. Tijekom zimskih mjeseci površina jezera se zaleđuje, a led se zna zadržati i nekoliko mjeseci.

Jezero Trakošćan / Foto: Trakošćan.hr /

 

Od samog nastanka jezero Trakošćan je imalo dvojaku funkciju – gospodarsku, kao ribnjak i estetsku –  kao dekorativni element tipičan za romantičarsku parkovnu arhitekturu. Uz samo jezero uređene su pješačke staze, koje taj prostor pretvaraju u lijepo i ugodno šetalište. Iako nisu uređene biciklističke staze, šetalištem je moguće bicikliranje koje je dozvoljeno.

 

U trakošćanskom perivoju rado je posjećena i kapelica posvećena Sv. Križu, sagrađena davne 1754. u duhu baroknog klasicizma, zahvaljujući donaciji Suzane Malatinski, supruge Josipa Kazimira Draškovića. Nekada se u kapelici Sv. Križa sveta misa služila četiri puta godišnje, a danas se u kapeli osim nedjeljnog bogoslužja obavlja ceremonijal “Trakošćanskog vjenčanja”.

Kapelica Sv. Križa / Foto: Trakošćan.hr /

Unutrašnjost kapelice Svetog Križa / Foto: Trakošćan.hr /

Na Poučnoj stazi oko Trakošćanskog jezera uređena je poučna staza “Put vila” dužine 5 km, koja se može razgledati uz laganu šetnju za otprilike 2 sata. Staza ima 20 poučnih točaka te  ribarsku kućicu koja je uređena kao info-točka namijenjena predahu za vrijeme šetnje.

Stalni postav dvorca Trakošćan izložen je ambijentalno i prezentira život hrvatskog plemstva kroz povijest Trakošćana i obitelji Drašković. Predmeti datiraju iz vremena od 15. do 19. st., a razmješteni su u pojedinim prostorijama čineći interijerne cjeline. Postavom su obuhvaćeni svi prostori dvorca, od reprezentativnih stambenih do tehnoloških (kuhinja) na četiri razine: nisko i visoko prizemlje, te prvi i drugi kat.

Stalni muzejski postav / Foto: Trakošćan.hr /

 

U Trakošćanu možete naći utočište u kojem ćete ugodno provesti vrijeme upoznajući kulturnu baštinu i istodobno uživati u prirodnom ambijentu neponovljive ljepote prirode Hrvatskog zagorja. Posjetiti ga možete tijekom cijele godine, neovisno o godišnjem dobu, njegova je neodoljivost neupitna.

 

 

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja