Budi dio naše mreže

NP Brijuni - bajkovita otočka priroda

Brijunsko otočje, jedan od istinskih istarskih bisera, smješteno gotovo na samom sjeverozapadnom izlazu iz pulske luke naše je odredište. NP Brijuni dom je istarskog boškarina i istarskog magarca te drugih autohtonih vrsta. Brijunskim prostranstvimma šeću se zebre, ljama, indijska slonica Lanka, mogu se vidjeti i morske kornjače. Mjesto je to najvećih prostranstava crnike i lovora u Hrvatskoj. Brijunski mediteranski vrt sa 170 vrsta autohtonih biljaka kao i stablo masline staro preko 1600 godina, također su posebnosti Parka.

/ Sonja Kuzmić

Brijuni odnosno Brioni prvi put se spominju 1421. godine. Ovaj se oblik zadržao u talijanskome jeziku, a preko njega je ušao u hrvatsku toponimiju, stoga su do danas ostale u jezičnoj komunikaciji obje varijante, i povijesna i jezična. Brijunski otočje čine dva veća otoka, Veli i Mali Brijun, te 12 otočića, a od istarske obale ih dijeli Fažanski kanal koji je širok 3 kilometra. Brijuni su proglašeni nacionalnim parkom 1983. godine. Čak 80% područja Parka zauzima more.

Brijunska klima je blaga, mediteranska s mnogo sunca i topline. Vegetacija je raskošno bogata. Ljetna temperatura mora kreće se između 22 i 25 °C, a temperatura zraka oko 23 °C. Posjetitelji imaju prigodu uživati u više nego bogatoj flori i fauni, te kristalno čistome moru, sva ljudska osjetila izložena su najvišem stupnju uživanja. U NP Brijuni kupanje je dozvoljeno, plaže su, malo je reći, očaravajuće.

NP Brijuni diči i stablom masline koje je staro 1600 godina te najvećom površinom crnike i lovora na hrvatskoj obali. Brijunski mediteranski vrtom sa 170 vrsta autohtonih biljaka.

Na sjevernom rubu Velikog Brijuna prostire se 9 hektara jedinstvenoga Safari parka kojega nastanjuje neobičan spoj autohtone istarske i egzotične južnoameričke, afričke i azijske faune. Indijska slonica Lanka rado se druži s posjetiteljima, tu su i ljama (južnoamerička deva), zebre, indijske svete krave i nojevi. Vožnja vlakićem kroz Safari park zabavna je svim posjetiteljima, a djeci čini nezaboravno iskustvo.

Zanimljivost – slonovi dnevno moraju pojesti barem 80-ak kg biljne hrane, a jednim srkom rila upiju 6 – 10 litara vode što im omogućava da popiju i do 200 litara vode odjednom.

Unutar Safari parka nalazi se i Etno park koji prezentira istarsko seosko gospodarstvo koji je obogaćen autohtonim istarskim životinjama, istarskim govedom (Boškarinom), istarskim ovcama (Istarske Pramenke), magarcima i kozama.

U Fazanerij Parka mogu se vidjeti zagorski purani, biserka, zebe, ara, a tu je i zimska rezidencija kakadua Kokija kada on boravi u grijanom prostoru. Na Velikom Brijunu te na pojedinim manjim otocima žive velika zelena žaba, barska kornjača i zmija crna poljarica. Zanimljivo, na području Parka nema zmija otrovnica.

U Parku se mogu vidjeti i morske kornjače iz Centra za oporavak morskih kornjača koje su pronađene ozlijeđene te se tijekom toplijih mjeseci oporavljaju u Parku. Susret s njima je uistinu fascinantan. Nije rijetkost na moru ugledati dobre dupine. Brijunski akvatorij značajno je mrijestilište riba i stanište svih organizama tipičnih za sjeverni Jadran. Tu je i stanište periski (Pinna nobilis), strogo zaštićene endemske mediteranske vrste, te prstaca (Lithophaga Lithophaga). Ima i drugih endemskih vrsta organizama: smeđa alga jadranski bračić i plaštenjak jadranski ciganin.

Brijunski mediteranski vrt predstavlja pravu atrakciju unutar Nacionalnoga parka Brijuni. Vrt je osnovan 2007. godine na području bivšega šumskoga rasadnika. Vrt udomljuje čak 169 vrsta autohtonih biljaka i egzota koje su obilježene pločicama s QR kodovima za dodatne informacije. Najzaslužniji za današnji izgled pejzaža Vrta su Paul Kupelwieser i Aloisije Zuffar (Alojz Čufar) koji su na Brijunskom arhipelagu stvorili prvi stilski oblikovani mediteranski perivoj u tadašnjoj Europi. U perivoj su uklopljeni autohtone kao i egzotične biljke koje gotovo čitavo stoljeće obitavaju na Brijunima.

Ovo je tek mali dio ljepota NP Brijuni, na vama je da sami istražite i posjetite ovaj biser Hrvatske.

Eko kutak

Kako biste eliminirali insekte koji mogu naškoditi biljkama (kao što su lisne uši i crveni pauk) napravite otopinu koja će sadržavati žličicu sode bikarbone, trećinu šalice maslinovog ulja i šalicu vode. Otopinu nalijte u bočicu s raspršivačem i njome poprskajte biljke.

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja