Budi dio naše mreže

Moslavačka gora - dragulj izvađen iz njezinih dubina krasi krunu norveške princeze

Zbog krajobrazne i biološke raznolikosti proglašena je drugim regionalnim parkom u Hrvatskoj 2011. godine. Njezine ljepote opisivali su još starogrčki i rimski pisci pod imenom "Mons Claudius", a u novije doba pjesma Antuna Nemčića "Kaluđerov grob" inspirirana je njezinim istoimenim vrhom.

/ Sonja Kuzmić

Moslavačka gora, ponos Bjelovarsko-bilogorske i Sisačko-moslavačke županije, smještena usred nizine omeđena je trima rijekama Česmom, Lonjom i Ilovom. Obrasla je gustim šumama dok joj niže predjele krase voćnjaci i vinogradi. Na njoj su pronađeni fosilni nalazi praslona i nosoroga u rudniku bentonitske gline u Gornjoj Jelenskoj. Postoje i ostaci starih utvrda, od kojih je najpoznatiji Garić grad, kojeg je sagradio ban Stjepan Šubić.

Garić Grad i Podgarić / Foto: HPS /

 

Moslavačka gora obuhvaća područje gradova Kutine, Čazme i Bereka, te općina Popovača, Velika Ludina i Ivanska. Njezini vinogradi iznad Popovače, Volodera i Gornje Gračenice, dolina potoka Gornja Jelenska, dolina Mikleuške s jezerom, ostaci srednjovjekovnih gradova Garić grad, Jelen grad i Košut grad, izletišta Podgarić i Pleterec, tek su dio moslavačkih posebnosti.

Pavlinski samostan Blažene Djevice Marije pod Garićem (Bela crkva) i Franjevački samostan česta su odredišta planinara, ali i drugih posjetitelja Moslavačke gore. Rado su posjećeni i Grob Kaluđera, Mustafine Klade te Pukli kamen.

Zagrebački Muzej za umjetnost i obrt čuva pisani trag da se dragulj izvađen iz dubina Moslavačke gore nalazi u kruni norveške princeze.  Ploče izrađene od moslavačkog granita krase zagrebačku Prvostolnicu baš kao i prvo postolje spomenika banu Josipu Jelačiću.

Bela crkva /Foto: HPS /

Najviši vrh Moslavačke gore je Humka (484 m n. m.)  na kojem je i raskrižje planinarskih putova. Sa samog vrha nema vidika, ali se vidik otvara pođe li se kojih 5 minuta na sjever, markiranom stazom prema Garić gradu. Južno od vrha nalazi se šumarska kuća i ispred nje nekoliko klupa i stolova, gdje se može odmoriti i prizalogajiti. Neposredno ispod kuće je i izvor (oko 3 minute spuštanja u usjek). Do Humke se može doći mnogim planinarskm putovima (Podgarić, prijevoj, Kutinica, …) ili asfaltnom cestom od Podgarića uz Garić grad.

Vrh Humka / Foto: HPS /

Značaniji moslavački vrhovi su i Vis (444 m n. v.), Kaluđerov grob (437 m n. v.) i Mjesec (354 m n. v.). S obzirom na dobro označene planinarske staze, Moslavačku goru posjećuju osim planinara i svi oni koji žele uživati u ugodnoj šumskoj šetnji ili u izazovima brdskog biciklizma.

Na Moslavačkoj gori zabilježeno je čak 155 životinjskih vrsta (5 vrsta riba, 11 vrsta kopnenih puževa, 56 vrsta kukaca, 5 vrsta vodozemaca, 2 vrste gmazova, 64 vrste ptica i 12 vrsta sisavaca), od kojih su 84 zaštićene (71 strogo zaštićene i 27 ugroženo).

 

Od novijih nalaza treba istaknuti prisustvo vidre (Lutra lutra), a od ptica zanimljiv je nalaz patuljastog orla (Hieraaetus pennatus) koji je u Hrvatskoj izrazito rijetka vrsta. Moslavačka gora u proljeće se kiti s minimalno 27 auhothonih proljetnica.

 

Kaluđerov grob / Foto: HPS /

Stihovi pjesme „Grob kaluđera“ pjesnika, putopisca i komediografa Antuna Nemčića koji su bili jako popularni u preporodnom razdoblju 19. stoljeća.

“Izdajica domovine
Nema dom sad ni ognjište,

Već kao divlja zvijer planine
Odabra si utočište

Žig na čelu, crv uduši
Čine bana pomamljena,
Njeg´vo tielo se izsuši
Kano grana usječena.

Biesno kliče: Svima, svima,
Zulumčaru, ubojici,
Prošteno je svima, svima –
Samo nije izdajici”

(Ulomak iz pjesme ) 

 

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja