Budi dio naše mreže

Dinara - najviša hrvatska planina čiji vrhovi dodiruju nebo

Dinara je jedna od najslikovitijih planina Dalmacije i njezina zaleđa. Na njezinoj jugozapadnoj strani stijena je bačvastog oblika imena Samograd koja, poput švicarskog sata, za sunčanih dana pokazuje točno vrijeme. Po njoj stanovnici Podinarja još i danas određuju koje je doba dana.

/ Sonja Kuzmić

Dinara je, u užem smislu, planina istočno od Knina, a sjeverno od Peručkog jezera. U širem smislu, Dinara je 84 kilometra dug masiv koji, osim Dinare nad Kninom, obuhvaća i planine Troglav i Kamešnicu. Zanimljivo je da je upola niža planina iznad ušća rijeke Cetine istog naziva, no nju nazivaju Omiškom Dinarom.

Pretpostavlja se da svoje ime Dinara zahvaljuje ilirskom plemenu Dindari, iako za to nema pouzdanih dokaza. Po njoj je nazvan i cijeli planinski prostor od slovenskih Alpa do šarskih planina u Makedoniji. Zajedno s Troglavom i Kamešnicom, kao jugoistočnim dijelom istog masiva, Dinara je prirodna razdjelnica susjedne nam Bosne i naše Dalmacije.

Planina Dinara / Foto: Hrvatski planinarski savez /

Najviša točka na hrvatskom teritoriju je vrh Dinara (Sinjal) -1831 metar iznad razine mora. S Dinare je osobito lijep pogled na jezero Peruča te naselja uz njega i državnu cestu D1 od Karlovca do Splita. Dojmljiv je i pogled na susjedne planine Svilaju, Prominu i Troglav.

 

Vrh Dinare / Foto: Hrvatski planinarski savez /

Vrh Dinare čine dvije podjednako visoke glavice, udaljene pedesetak metara. Jedna je označena bijelim geodetskim stupom, a na drugoj stoji pet metara visok metalni križ.

Kraljevski grad Knin najveće je naselje u podnožju Dinare te je ujedno i glavno polazište za planinarske uspone. Jedina cesta koja se uspinje prema vrhu polazi iz naselja Guge. Cesta je zavojita, na nekim dijelovima i strma, a od Suvog polja nastavlja se kao nekoliko kolnih putova kojima se može dalje isključivo terenskim vozilima ili pješice.

Od planinarskog doma Brezovac do vrha za uspon treba otprilike dva i pol sata. Može se krenuti i iz sela Glavaš kod Kijeva, no taj uspon traje dulje, oko pet sati. Iznad sela Glavaš stara je i slikovita gradina. Na pola puta do vrha Dinare planinarsko je sklonište Martinova košara koje je nekadašnja ljetna pastirska nastamba.

Martinova košara, planinarsko sklonište / Foto: HPS /

Na Dinari se svaka kap vode od davnine osobito cijenila. Ipak u njezinu podnožju ima je relativno dovoljno, kod Knina su slikoviti slap Krčić i prelijepa rijeka Krka. U selu Cetina izvire istoimena rijeka koja vodom puni jezero Peruča, najveći slatkovodni rezervoar u Hrvatskoj.

Slap Krčića / Foto: HPS /

Pokraj zaselka Kovačić, niz stijenu visoku 22 metra ruši se već spomenuti slap Krčića, Topoljski buk. Kad nakon otapanja snijega korito Krčića nabuja, slap u snažnom mlazu stvara zaglušujuću buku čija huka fascinira posjetitelje.

Neposredno pod Dinarom, u selu Cetina nalazi se starohrvatska crkva Sv. Spasa, jedan od najstarijih i najbolje očuvanih spomenika ranohrvatskoga sakralnoga graditeljstva koja datira iz 9. stoljeća Na prostoru oko crkve je groblje s više od 1100 grobova, iznad kojih su većim dijelom bili postavljeni stećci, njih više od 800. Zbog brojnosti, ali i zbog veličine jedno je od najvrednijih arheoloških lokaliteta sa starohrvatskim nalazima.

Dinara je od davnina bila nadahnuće pjesnicima, putopiscima i autorima narodnih predaja. Još 1569. godine Petar Zoranić u romanu Planine pisao je da je rijeka Krka Dinarina kći.

Najpoznatija narodna predaja je ona o Samogradu, stijeni bačvastog oblika na jugozapadnoj strani Dinare. Po toj stijeni, koja pokazuje točno vrijeme kad su sunčani dani, ravnali su se stanovnici Podinarja kad još nije bilo satova. No još i danas, kada svi imaju satove, ostala je navika tamošnjih stanovnika pogledati prema Samogradu da se vidi koje je doba dana.

 

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja