Postoji dvojba koliko je vremena zaista prošlo od Isusove smrti do njegova uskrsnuća - jesu li to puna 72 sata, ili nešto manje? Teolog Ben Witherington smatra kako je glavni problem u tome što tumačimo vremenske oznake iz perspektive 21. stoljeća.
Vječno pitanje koje se javlja kod Uskrsnuća je koliko je dana Isus bio u grobu prije nego što je uskrsnuo. S jedne strane, čini se vrlo jednostavnim, piše portal Aleteia: od Velikog petka kada je Isus raspet do Uskrsne nedjelje je razdoblje od tri dana – čak i ako to nisu tri potpuna dana.
Međutim ljudi to dovode u pitanje na temelju navodnih nedosljednosti između evanđelja: ponekad čitamo da je Isus uskrsnuo trećega dana, a ponekad da je uskrsnuo nakon tri dana.
Mjerimo sve do posljednje nanosekunde.
Problem je u tome, piše Aleteia, što čitamo Bibliju iz perspektive 21. stoljeća. Teolog Ben Witherington III., profesor Novog zavjeta, poručio je: “Mi ljudi smo opsjednuti vremenom i preciznošću – mjerimo sve do posljednje nanosekunde”. Istaknuo je kako se upravo po tome razlikujemo u mentalitetu od antičkih civilizacija. “Oni nisu hodali okolo s malim sunčanim satima oko ruke i nisu pričali o sekundama i minutama. Nisu bili toliko zaokupljeni preciznošću kada je riječ o vremenu”.
Moglo bi se čak i reći da je potreba za preciznošću vremena karakteristika mnogih naprednih zemalja. Naime, u mnogim drugim krajevima svijeta, ljudi nisu toliko zaokupljeni praćenjem sata.
Uz razne pretpostavke o tome kada je točno Isus uskrsnuo, postoji i zapis u Matejevom evanđelju koji govori o razdoblju “tri dana i tri noći” (“Doista, kao što Jona bijaše u utrobi kitovoj tri dana i tri noći, tako će i Sin Čovječji biti u srcu zemlje tri dana i tri noći” – Mt 12, 40) – što bi označavao Uskrsni ponedjeljak kao dan uskrsnuća. No, to bi opet bio suvremen pogled, zanemarujući Isusovu vlastitu namjeru kada je formulirao na taj način ono što se ima dogoditi.
Tekstovi nisu napisani prema našim modernim standardima vremena
“To je dio jedne veće analogije koja ima veze s pričom o Joni i kitu, stoga glavni naglasak ne bi trebao biti na vremenskoj oznaci”, tumačio je Witherington. “Isus poručuje da će to biti ‘poput Jonina iskustva’”. Također je istaknuo što u Novom zavjetu predstavlja iskaz “nakon tri dana” u Bible History Daily: “Iskaz ‘nakon tri dana’ u Novom zavjetu jednostavno može značiti ‘nakon nekog vremena’, ili ‘nakon nekoliko dana’, bez jasne oznake trajanja”. Također je naglasio kako se iz hebrejskih spisa može uočiti kako korištenje te fraze ne označava precizno razdoblje – “Smatram da iskaz ‘nakon tri dana’ je jedan općeniti način govora, dok ‘trećega dana’ je nešto precizniji, no i dalje ne znamo kada unutar toga trećeg dana. U svakom slučaju, ovi tekstovi nisu napisani prema našim modernim standardima vremena”.
U liturgijskom smislu, Uskrs se također neprecizno slavi (vremenski gledano), jer Crkva započinje slavlje Uskrsa u subotu navečer.
“Jedan od ključeva u tumačenju vremenskih oznaka u Novom zavjetu je svijest da one uglavnom nisu precizne te moramo dopustiti autoru da bude općenit kada to želi biti, kao i specifičan kada za to ima potrebu”, zaključio je Witherington.