Danas Crkva slavi svetoga Damaza, papu pisca i pjesnika. Podrijetlom iz Hispanije ali je rođen u Rimu. Crkvom je upravljao od 366. do 384. godine. Za vrijeme Damazova pontifikata u Rimu su održane tri sinode, na kojima se raspravljalo o obnovi vjerskoga života među svećenicima i vjernicima. U dogovoru s carem Teodozijem sazvao je i Drugi carigradski sabor, 381. godine. Na saboru je definirano božanstvo Duha Svetoga, koje su nijekali macedonijevci, te dopunjeno Nicejsko vjerovanje.

Veliko djelo pape Damaza je i to što je našem zemljaku, sv. Jeronimu, povjerio prevođenje Svetoga pisma na latinski jezik. Taj je prijevod poznat pod imenom Vulgata, a postao je podloga svim drugim prijevodima Svetoga pisma na europske jezike. Papa Damaz nastojao je očuvati svetu uspomenu na rimske mučenike, pa je davao na njihove grobove klesati lijepe epigrame, koje je sam spjevao. Otkapao je već tada zatrpane katakombe i otvarao pristup k njima. Iznad katakomba gradio je bazilike i ništa mu nije bilo preskupo, samo da se očuva uspomena na svete mučenike.

Papa Damaz uvođenjem svetkovanja crkvene godine obnovio je i liturgiju. Odredio je i konačni kanon biblijskih knjiga, to jest onih koje su pisane Bogom nadahnute i prema tome čine Sveto pismo. Umro je u dobi od 80 godina, bogat zaslugama i uspješnim djelima. Upravljao je Crkvom 18 godina i kroz to je vrijeme pripremio za oluje koje su je čekale u doba seobe naroda. Zaštitnik je arheologa, a zazivaju ga kod groznice i tifusa.