VI. festival kršćanskog kazališta održat će se od 14. do 17. svibnja u Dvorani svetog Franje pri Samostanu Svetog Duha franjevaca konventualaca (Sveti Duh 31) u Zagrebu. Cilj Festivala je prikazati predstave nastale iz duhovne inspiracije kršćanskog svjetonazora. Prijaviti se mogu amaterske kazališne skupine ili profesionalna kazališta s jednim kazališnim djelom (dramska predstava, mjuzikl).

Snovopriča o životu Petra Barbarića bit će izvedena u subotu, 8. veljače u 20 sati na Sceni Vidra u Zagrebu. Predstava je nastala u koprodukciji Hrvatskog kazališta Travnik, Pozorišta Travnik i Dramske scene Katoličkog školskog centra Travnik. Redatelj predstave Rusimir Agačević u razgovoru za Hrvatsku katoličku mrežu ispričao je što ga je potaknulo da napiše tekst o fra Petru te posvjedočio kako je predstava na sceni okupila hrvatske, srpske i muslimanske glumce.

Autor knjige Dian Baton (fra Ivon Ćuk) nevjerojatnim je spletom okolnosti došao do vjerodostojnog prijepisa dopisivanja između mladića Alojzija Stepinca s Marijom Horvat, njegovom zaručnicom. Alojzije je odlučio ostati seljak u rodnom Krašiću, na očevu imanju, te se oženiti i osnovati vlastiti dom i obitelj. Šest mjeseci nakon raskida zaruka otišao je u bogosloviju u Rim, postao svećenik, a kasnije nadbiskup i kardinal. U knjizi 'Mladi Stepinac – pisma zaručnici' autor u cijelosti prenosi i tumači šest Alojzijevih i dvanaest Marijinih pisama.

Veliki zaljubljenik u sakralnu arhitekturu dr. sc. Damir Demonja, autor prve monografije o franjevačkim crkvama Istre i Kvarnera od 13. do 16. stoljeća, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju s Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) iz Zagreba bio je gost u emisiji Kulturogram Hrvatskoga katoličkog radija. Doznali smo koje su odlike franjevačke arhitekture toga doba, u kakvom su stanju te crkve danas te koja je njihova važnost u sklopu nacionalne arhitektonske baštine i povijesti umjetnosti.

Hrvatsko katoličko sveučilište i producentska kuća Interfilm predstavit će u subotu, 8. veljače 2020. godine u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu novi dokumentarni film scenaristice i redateljice Višnje Starešine „Stepinac: kardinal i njegova savjest“.

Muzej bl. Alojzija Stepinca će u petak prigodnom izložbom i izlaganjem predstaviti prvog ravnatelja i organizatora Dijecezanskoga muzeja u Zagrebu dr. Kamila Dočkala. Uz izložbu, direktor Dijecezanskog muzeja mons. Nedjeljko Pintarić će u 18 i 45 održati predavanje 'Dijecezanski muzej zagrebačke nadbiskupije - životno djelo mons. dr. Kamila Dočkala (1879. -1963.)'. Organizirano je i više vođenih obilazaka Muzeja bl. Alojzija Stepinca pod vodstvom Tomice Plukavca.

Gradska uprava Grada Ljubuškog odlučila je podignuti spomenik svim majkama s područja tog grada kao znak zahvale za sve što su učinile za svoju djecu. Autor spomenika je akademski kipar Stjepan Skoko iz Ljubuškog, a spomenik će biti postavljen na mjestu fontane koja se nalazi preko puta zgrade Gradske uprave. Spomenik je izrađen u prirodnoj veličini, a prikazuje majku s troje djece. Jedno će dijete majka držati za desnu ruku, drugo manje dijete držat će knjigu u ruci i sjedit će ispred majke, dok će treće dijete, ono najmanje, biti u njezinom naručju.

Knjiga „Isusovci u Dubrovniku. Komentari Stephana Desiderija iz 1693. godine“ autora Stjepana Ćosića i Mije Korade, u četvrtak, 30. siječnja će biti predstavljena u dvorani Ivana Pavla II. u Dubrovniku. Knjiga se predstavlja u sklopu trećeg događanja ovogodišnje tribine „U susret Svetome Vlahu“ koju organizira Vijeće za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije.

Izložba "Hrvati - ljudi iza mita - Janko Šajatović Krabat i hrvatske garde u Europi" otvarena je 28. siječnja u Etnografskom muzeju u Zagrebu u sklopu obilježavanja hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije. Izložba nas vraća četiri stoljeća unatrag i priča priču iz dramatičnog 17. stoljeća kada su hrabri hrvatski ratnici slavu svoje domovine pronijeli Europom i ostavili neizbrisiv trag u njezinoj vojnoj povijesti i kulturi.

Pakistanska kršćanka Asia Bibi provela je devet godina u zatvoru ponižavana i mučena čekajući izvršenje smrtne kazne vješanjem zbog lažne optužbe za bogohuljenje. Bila je optužena da je vrijeđala proroka Muhameda. Njezin slučaj privukao je veliku pažnju svjetske i hrvatske javnosti. Sada u svojoj knjizi naslovljenoj „Konačno slobodna!“ prvi put iznosi svoju cjelovitu osobnu ispovijest, progovarajući o dugogodišnjem zatočeništvu, načinu na koji je oslobođena kao i o svom novom životu na  tajnoj lokaciji u Kanadi, pod stalnom prijetnjom smrću od strane islamskih ekstremista. Knjigu je na hrvatskom jeziku objavila nakladna kuća Verbum, uz čije dopuštenje donosimo ekskluzivan izvadak.