8. srpnja 1990. nekoliko desetaka tisuća Zagrepčana prisustvovalo je tradicionalnom Zavjetnom hodočašću u Mariju Bistricu, najveće marijansko svetište u Hrvatskoj. Svetu misu predvodio je nadbiskup zagrebački kardinal Franjo Kuharić, koji je u svojoj propovijedi naglasio: „Crkva ide u budućnost u novim prilikama opet sklopljenih ruku i moli za razboritost, ali i odlučnost onima kojima je hrvatski narod povjerio svoju sudbinu".
7. srpnja 1990. na svečanosti posvećenja pravoslavne crkve u Strmici kod Knina predsjednik Srpskoga kulturnoga društva „Zora” Jovan Opačić naglasio je da srpski narod ni pod koju cijenu neće biti nacionalna manjina u Hrvatskoj. Posebno je pozdravljen Milan Babić, predsjednik Skupštine općine Knin, kad je u govoru rekao: „Nikakav Ustav ni zakoni ne mogu nam oduzeti pravo da budemo Srbi”.
U noći s 5. na 6. srpnja 1990. godine nepoznata osoba ispalila je hitac iz vatrenog oružja na kuću predsjednika podružnice HDZ-a u Tenji, Antuna Gudelja. Tim povodom, a i inače zbog stalnih pritisaka, neugodnosti i provokacija, kojima su u posljednjih nekoliko mjeseci bili izloženi, članovi ogranka HDZ-a Tenje organizirali su 8. srpnja u Osijeku protestni zbor.
U proljeće 1991. godine postalo je jasno kako je Borovo Selo postalo jedno od najvećih kriznih žarišta u Hrvatskoj. To mjesto na obali Dunava ostati će upamćeno kao mjesto ubojstva dvanaestorice hrvatskih policajaca na samom početku Domovinskog rata. Nakon 2. svibnja situacija se nakratko primirila. Sredinom mjeseca svibnja zapovjednik Teritorijalne obrane Borova Sela koji je vodio napad na hrvatske policajce utopio se u Dunavu pod sumnjivim okolnostima. U međuvremenu Hrvatska strana sprema se za obranu. U lipnju je u Opatovcu kraj Vukovara osnovana 4. bojna 3. A brigade Zbora narodne garde koju su obučavali pripadnici Bojne „Zrinski“ te 1. A brigade „Tigrovi“.
Iako je dolazak mirovnih snaga UN-a na područje zapadne Slavonije u proljeće 1992. nagovijestio mirnije dane oni nisu došli tako skoro. Na brdima iznad Novske, prvoj crti bojišnice provokacije su bile svakodnevnica. Eksplozije u minskim poljima, snajperska vatra kroz krošnje drveća, detonacije tromblonskih mina, samo su neke od uspomena koje iz tog razdoblja rata nose hrvatski vojnici koji su ondje držali položaje. Među njima bili su brojni pripadnici 65. samostalnog bataljuna Hrvatske vojske Ivanić-Grad.
Na današnji dan, 2. srpnja 1991. godine Zagrepčani su pokušali zapriječiti odlazak tenkova Jugoslavenske narodne armije iz vojarne "Maršal Tito" na Sloveniju.
Na današnji dan 1991. Stipe Mesić napokon je izabran za predsjednika Predsjedništva SFRJ. Pod njegovim predsjedanjem Predsjedništvo SFRJ razmatralo je aktualnu političko-sigurnosnu situaciju u Sloveniji te usvojilo zaključke u šest točaka: 1. odmah i bezuvjetno prekinuti sukobe; 2. osloboditi sve pripadnike JNA i članove njihovih porodica, pripadnike saveznog sekretarijata unutrašnjih poslova, carine i drugih saveznih organa, kao organa Republike Slovenije koji su lišeni slobode; 3. odmah omogućiti deblokiranje i vraćanje materijalnih sredstava JNA, SSUP-a i drugih saveznih organa, osigurati nesmetano opskrbljivanje jedinica JNA i SSUP-a namirnicama, vodom, sanitetskim materijalom, gorivom i dr.; 4. odmah povući oružane sastave Republike Slovenije na njihove matične lokacije, jedinice JNA u njihove garnizone, pripadnike SSUP-a u njihova odredišta; 5. omogućiti nesmetani rad i funkcioniranje saveznih organa; 6. Predsjedništvo će kontinuirano pratiti provođenje tih zaključaka.
Na današnji dan 1991. Stipe Mesić kao ustavni predsjednik, a potpisan kao predsjednik Predsjedništva SFRJ, uputio je „Odluku i priopćenje za domaću i inozemnu javnost”. „Odluka i naredba" upućena je i štabu Vrhovne komande JNA, vladi Jugoslavije, predsjednicima republika i Vijeću Europske zajednice.
Na današnji dan 1991. sjednica Predsjedništva SFRJ odgođena je zbog postavljanja novih uvjeta predstavnika Srbije, njezinih pokrajina i Crne Gore u Predsjedništvu SFRJ. Za svoj pristanak za proglašenje Stipe Mesića predsjednikom iz Predsjedništva traže da Hrvatska i Slovenija odustanu od donesenih akata o razdruživanju.