Predsjednik Franjo Tuđman u lipnju 1990. dao je nalog tadašnjem republičkom sekretaru za unutrašnje poslove Josipu Boljkovcu da hitno, u sklopu postojećih zakonskih mogućnosti, organizira kampanju za zasnivanje radnog odnosa s hrvatskim mladićima sposobnima za službu u policiji. Javni natječaj za prijem u službu objavljen je 21. srpnja 1990., a odaziv je bio velik. Na natječaj se u svega par dana javio ogroman broj mladića koji su morali proći strog liječnički pregled. Na koncu su se odabrani 5. kolovoza 1990. okupili u Svetošimunskoj ulici u Zagrebu gdje se danas nalazi Policijska akademija. Već tri dana kasnije, na današnji dan 1990. polaznici tečaja Prvi hrvatski redarstvenik postrojili su se pred hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom.

Na današnji dan, 6. kolovoza 1991. godine, u Dalju je zarobljen i okrutno ubijen prvi hrvatski novinar u Domovinskom ratu Stjepan Penić.

Iako su ratna djelovanja u Hrvatskoj deklarativno prestala 3. siječnja 1992. godine potpisivanjem Sarajevskog primirja, srpski su teroristi nastavili ubijati hrvatske policajce, vojnike i civile. Pakrac je u tom razdoblju, kao i 1991. godine, bio posebno u nepovoljnom položaju. Linija razgraničenja bila je duga čak 42 kilometra, a smjeli su ju nadzirati samo pripadnici policije s kratkim naoružanjem. Dodajmo tome i činjenicu da je teren bio vrlo težak, a dio linije razgraničenja protezao se i kroz sam grad.

Nakon što je u srpnju 1993. otvoren pontonski most kod Maslenice koji je povezao Dalmaciju s ostatkom Hrvatske uslijedili su topnički udari neprijateljske Srpske vojske Krajine. Od kolovoza 1993., pa sve do kraja godine, topnički udari po pontonskom mostu bili su učestali.

U dramatičnim okolnostima, dok su šlepovi prevozili Dunavom i Dravom izbjeglice prema Osijeku, Saboru Republike Hrvatske obratio se general Janko Bobetko dojmljivim govorom.

Na današnji dan, 30. srpnja 1995. godine, uspješno je okončana operacija hrvatskih snaga „Ljeto-95“.

Vojvođansko selo Kukujevci, smješteno kraj Šida u Srbiji, već prije rata bilo je obilježeno epitetom „ustaško“. Gotovo svi stanovnici po nacionalnosti su bili Hrvati što su bez srama isticali. Kada je počeo rat nekolicina stanovnika odlazi u Hrvatsku te se uključuje u Zbor narodne garde. Dio stanovnika odselio se, a dio ostao u nadi da će moći mirno živjeti u svojim domovima. Ipak, pritisak je bio golem, oko 1800 ljudi protjerano je. Jedna od obitelji koja se našla na meti onih koji su htjeli etnički čistu Vojvodinu bili su Oskomići.

Na današnji dan 1992. u dubrovačkom zaleđu tijekom operacije hrvatskih snaga "Oslobođena zemlja" poginuo je pripadnik 1. gardijske brigade HV - Fehim Mandžuka. Tih dana "Tigrovi" su oslobodili niz kota koje je zbog geografskih karakteristika bilo teško držati. Na današnji dan srpsko topništvo gađalo je kotu Pješivac, o kojoj samo ime govori da se radi o golom kamenu. Tom prilikom stradao je gardist Fehim Mandžuka, zapovjednik desetine u 2. bojni "Tigrova, a jedan je gardist ranjen. U trenutku pogibije Mandžuka je imao 31 godinu.

Na današnji dan 1991. u Valbandonu pokraj Pule osnovana je Specijalna jedinica policije "Bak" PU Pula. Prvi sastav SJP "Bak" činili su policijski službenici dragovoljci iz policijskih postaja tadašnje PU Pula, njih 78. Odmah nakon postrojavanja, krenuli su prema Zagrebu, čime je počeo njihov ratni put. Bili su među prvima koji su pošli braniti Petrinju, a poslije su sudjelovali u akcijama i operacijama Trokut, Poskok 1, Maslenica, Poskok 2, Medački džep, Bljesak, Oluja, Krug Dubrovnik i u mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja. U Domovinskom ratu poginulo je pet pripadnika SJP "Bak" dok je jedan stradao u razminiravanju u kojem su pripadnici jedinice sudjelovali nakon Domovinskog rata.

Iz kronologije Republike Hrvatske, autorice Marije Sentić, izdvajamo nekoliko važnijih događaja.